Porez na nekretnine uvodi se od 1. siječnja iduće godine u Hrvatskoj i plaćat će se u rasponu od 0,6 do 8 eura po četvornome metru za stanove i kuće koji su upotrebljivi, u kojima se ne stanuje i koji nisu u dugotrajnom najmu, podiže se i paušalni porez za apartmane, i to do 300 eura po krevetu, a novost je i da će se ubuduće plaćati na sve krevete, ne samo na osnovne.
Najvažnije su to izmjene u sustavu oporezivanja nekretnina koje je u ponedjeljak napokon predstavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Sadašnji porez na kuće za odmor tako se transformira u porez na nekretnine i za razliku od postojećeg sustava, lokalne jedinice morat će ga uvesti s najmanjom granicom od 60 centi, a s najvećom od osam eura, ovisno o zonama koje će uvesti. Oporezivat će se stambene zgrade, dijelovi zgrada, stanovi i svaki drugi funkcionalni prostor namijenjen stanovanju, a izuzete su nekretnine u poljoprivredi i one u kojima se obavlja neka djelatnost, primjerice stomatološke ordinacije ili odvjetnički uredi.
Porezni obveznik bit će svaka domaća i strana pravna i fizička osoba, a stanovi u novogradnji oporezivat će se od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno i od dana početka stvarnog korištenja. I banke će plaćati porez na nekretnine za stanove koje su stekle u ovrhama, ali tek šest mjeseci nakon ovrhe.
Država neće plaćati porez
Stanovi u kojima se živi i oni koji su u dugotrajnom najmu najmanje 10 mjeseci bit će oslobođeni poreza, kao i nekretnine stradale u nepogodama te one u kojima se može utvrditi da je onemogućena stambena namjena, poput starih, ruševnih nekretnina bez krova, prozora ili vrata ili s narušenom statikom.
Porez se neće plaćati ni na nekretnine u državnom vlasništvu, niti u vlasništvu lokalnih jedinica, a znamo da država ima čak 3900 praznih stanova. Neće se plaćati niti na nekretnine javne namjene i koje su namijenjene smještaju osoba, poput studentskih i staračkih domova.
Gradovi i općine moći će odrediti posebne socijalne kriterije za one koji možda imaju nekretninu u svom vlasništvu, ali nemaju dohodak da pokriju porezni trošak, no to se neće odlučivati individualno, nego će se odlukom predstavničkog tijela propisati kriteriji.
Porez će se utvrđivati na dan 31. ožujka, obveznici će morati sami prijaviti poreznoj svoju obvezu, a ako to ne naprave i ako ne prijave promjene, prijeti im kazna od 1000 do 6630 eura, piše Jutarnji list.
Općina ili grad propisat će visinu poreza ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, ali će imati i mogućnost uvećanja iznosa ovisno o drugim vrijednosnim kriterijima, primjerice vezanih uz starost nekretnine ili neke dodatne sadržaje, poput bazena. No, to je samo mogućnost. Grad će, primjerice, moći propisati određenu visinu poreza za cijelo svoje područje, pa će tako imati opciju, ako je riječ o nekoj sredini koja nije na moru i nema razvijen turizam, da propiše minimalnu stopu od 60 centi po četvornome metru.
Poticanje dugoročnog najma
Iako se porez uvodi od 1. siječnja, dana je mogućnost gradskim i općinskim vijećima da do 28. veljače donesu odluke, a ako to ne naprave, onda će se primjenjivati stopa iz 2024. kao i za kuće za odmor. Ako uopće nisu imali porez na kuće za odmor, onda će se automatski primijeniti najmanja stopa od 60 centi po kvadratu.
Prihod od poreza na nekretnine dijelit će se između lokalnih jedinica i države u omjeru 80 naprema 20 u korist gradova i općina. No, i ovaj prihod države na kraju će ići na fiskalno izravnanje kako bi i one lokalne jedinice koje nisu turistički razvijene nešto od toga ubrale.
Kada je riječ o oporezivanju turističkog najma, on će sada biti značajnije porezno opterećen. Država je, naime, izračunala da je dosadašnje porezno opterećenje dugoročnog najma bilo u visini od 8,4 posto, a turističkog tek dva posto, ne računajući plaćanje turističkih pristojbi, članarina turističkim zajednicama, poreza na kuće za odmor i PDV-a na online platforme.
Dosad se paušalni porez plaćao u rasponu od 19,91 eura do 199,08 eura i to samo na osnovne krevete. Najveći broj lokalnih jedinica, njih gotovo 45 posto, uveo je stope do 40 eura. Sada se taj paušal diže i utvrđivat će se prema indeksu turističke razvijenosti, koji se računa prema broju turista pojedine destinacije, broju noćenja, postelja, zaposlenih u turizmu…
Iako se spominjala mogućnost da se i za turistički najam uvede oporezivanje po stopi od 12 posto na 70 posto ukupnih prihoda, kao i za dugotrajni najam, Ministarstvo financija ipak se odlučilo na povećanje paušala. Tako će u turistički najrazvijenijim mjestima paušal iznositi od 150 do 300 eura po krevetu i plaćat će se i na osnovne i na pomoćne krevete, u drugoj skupini paušal će iznositi od 100 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150 eura, a u četvrtoj od 20 do 100 eura. U turistički najrazvijenijim mjestima, poput Splita, Dubrovnika ili Rovinja, donja granica paušala raste za čak 653 posto.
Računica Ministarstva financija je takva da ukupno porezno opterećenje za stan od 50 četvornih metara s dva plus dva kreveta koji je u dugotrajnom najmu uz prihod od 7200 eura i uz mjesečnu cijenu najma od 600 eura, a koji je iznajmljen na godinu dana, iznosi 604,80 eura, odnosno 8,4 posto.
Stan iste površine i s istim brojem kreveta koji se turistički iznajmljuje 65 dana uz cijenu od 160 eura i prihod od 10.400 eura, sada će imati ukupno porezno opterećenje od 1390 eura, odnosno 13,4 posto, ako bude plaćao 150 eura po svim krevetima.
