Žrtve koje su preživjele bludne radnje često se suočavaju s uznemirujućim osjećajem nesigurnosti, jer saznanje da počinitelji tih djela mogu slobodno hodati ulicama i da je mogućnost susreta s njima prisutna može djelovati kao snažan “okidač”.
„To može biti okidač, osobito ako imate negativno iskustvo i ako su u pitanju druge situacije u kojima ste vi bili oštećeni, žrtva. U suočavanju sa svim podsjetnicima na to što vam se dogodilo, možete doživjeti uznemirenje i vraćanje misli na to, što predstavlja remobilizaciju negativnog traumatskog iskustva“, izjavila je za Fenu psihijatrica prof. dr. Alma Bravo Mehmedbašić.
Njezin komentar dolazi u kontekstu slučaja koji je uzburkao bh. javnost, u kojem je glumac Moamer Kasumović osuđen na godinu dana zatvora zbog bludnih radnji nad maloljetnikom, a zatim je kaznu otkupio. Priča je postala javna nakon što je 16. rujna mladić koji je bio žrtva o tome progovorio.
Prof. Bravo Mehmedbašić, koja je također sudski vještak, naglašava da svaka osoba reagira na svoj način, ovisno o intenzitetu traumatskog događaja i načinu na koji ga je psihički obradila.
„Ne može svaka žrtva reagirati na isti način, ali podsjetnik može biti uznemirujući za preživjele nekog negativnog iskustva. Svakako, susret s nekim tko je počinio slično djelo predstavlja dodatni podsjetnik“, istaknula je.
Međutim, prof. Bravo nije komentirala mogućnost izmjena zakonskih rješenja koja omogućavaju otkup kazne u slučajevima bludnih radnji, smatrajući to pravnim pitanjem za zakonodavce.