Nakon posljednjih sukoba među migrantima koji su rezultirali ubojstvima u Bihaću i sarajevskom naselju Stup, ponovno je aktualizirano sigurnosno pitanje migracija, kao i broj migranata koji se nalaze u našoj zemlji te kako napreduje postupak readmisije.
O tim pitanjima Avaz je razgovarao s ravnatelj Službe za poslove sa strancima Žarkom Laketom. On je izjavio da se u četiri privremeno-prihvatna centra, smještena u Sarajevskoj županiji (SŽ) i Unsko-sanskoj županiji (USŽ), nalazi 1.693 migranata, od čega je u SŽ smješteno 1.168 osoba. Također, ove je godine u četiri kampa registrirano oko 18.000 migranata.
Migracije nisu prestale, “Balkanska ruta” je i dalje aktivna. U posljednje vrijeme problem u segmentu migracija predstavlja sigurnost, što potvrđuju i nedavni događaji u SŽ. Migranti iz različitih zemalja poput Afganistana, Sirije, Maroka i drugih očito nisu u dobrim odnosima, što rezultira sukobima i, nažalost, ubojstvima – pojasnio je Laketa za „Avaz“.
Kriminalne grupe
Laketa dodaje kako zabrinjava pojava određenih kriminalnih skupina među migrantima, a najčešće je riječ o državljanima Afganistana.
Nažalost, neke od tih skupina postale su naoružane, te su se povukle iz Srbije prema Bosni i Hercegovini uslijed operacija između Srbije i Mađarske. Oni se bave ilegalnim prebacivanjem migranata preko granica do Europske unije, što je postalo unosan posao. Takvi poslovi često izazivaju sukobe između tih grupa, što smo vidjeli i u Zvorniku (utapanje migranata) te nedavno u Sarajevu i USŽ – istaknuo je Laketa.
Naglasio je kako je ovo veliki problem, ali da državne i entitetske institucije posjeduju potrebne informacije te djeluju u skladu sa zakonom.
Najveći izazov za institucije je nepoznavanje pravog identiteta migranata. Oni izraze želju za azilom pod lažnim imenom, a mi ih registriramo. U tih 15 dana, koliko imaju za podnošenje zahtjeva za azil, slobodno se kreću po BiH. Ako ne podnesu zahtjev, ili napuštaju BiH ili ostaju duže – pojasnio je Laketa.
Također je napomenuo da su uspjeli identificirati osumnjičene za ubojstvo migranta u Sarajevu, radi se o državljanima Afganistana, a jedan je bio registriran 2023. godine u kampu Lipa.
Sigurnosna prijetnja
Smatram da je ovo postala ozbiljna sigurnosna prijetnja i da Europska unija mora poduzeti korake kako bi pomogla zemljama na migrantskoj ruti da spriječe ovakve događaje. BiH i susjedne zemlje moraju pokušati kontrolirati granice kako bi spriječile ulazak migranata – rekao je Laketa.
Dodao je da je BiH uspješna u postupku readmisije, ali da je to i dalje zanemarivo u odnosu na ukupan broj migranata, jer zemlje poput Afganistana ne surađuju.
Problem je i to što zemlje ne garantiraju sigurnost migrantima nakon povratka. Ako počine ozbiljno kazneno djelo, moraju služiti kaznu, a povratak se može realizirati samo uz suglasnost obje države – pojasnio je Laketa.
Naglasio je kako migranti ne žele ostati u BiH, već je koriste kao tranzitnu zemlju, a cilj im je EU. Također, i EU ima problema s povratkom migranata u zemlje podrijetla, dok je BiH jedina zemlja u regiji koja ima potpisan sporazum o readmisiji s Pakistanom.
Poboljšanje komunikacije
Imamo sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom o readmisiji, a najbolja komunikacija je s Hrvatskom. Suradnja sa Srbijom i Crnom Gorom poboljšana je u odnosu na raniji period – rekao je Laketa.
Govoreći o incidentu u Zvorniku, gdje su se migranti utopili pokušavajući prijeći Drinu iz Srbije u BiH, Laketa je pojasnio da bi se takvi migranti trebali odmah vratiti u zemlju iz koje su došli, u ovom slučaju Srbiju.
Kada se to bude redovito primjenjivalo, migranti će brzo saznati da ih vraćamo s granica, i to će smanjiti priljev. Bez toga, mislim da odgovori u regiji nisu adekvatni, niti je odgovor EU na migracije zadovoljavajući – zaključio je Laketa za „Avaz“.
