Oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija te građana i građanki okupilo se danas u Konjicu na stručnom skupu „Neretva – godinu dana od pomora ribe: Koji su uzroci i kako spriječiti novu katastrofu?“. Skup je organizirala Organizacija sportskih ribolovaca „Konjic“ uz potporu međunarodne organizacije Riverwatch.
Prije točno godinu dana gornji tok Neretve pogodio je masovni pomor ribe. Nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane „Ulog“ rijeka je bila prekrivena uginulom ribom, uključujući rijetku mekousnu pastrvu, kao i rakovima i drugim riječnim organizmima.
Nakon snažne reakcije javnosti nadležna su tijela tvrdila da ne postoje dokazi koji bi pomor ribe povezali s radom hidroelektrane „Ulog“.
Poruka današnjeg stručnog skupa, održanog u povodu prve godišnjice masovnog pomora, bila je: nezakonit rad hidroelektrane „Ulog“ uzrokovao je ekološku katastrofu, a postoji i stvaran rizik da se takav događaj ponovi, stoji u priopćenju Fondacije ACT.
Neovisni tim stručnjaka utvrdio je izravnu povezanost između rada hidroelektrane „Ulog“ kod Kalinovika i pomora ribe. Znanstveni monitoring i satelitske snimke pokazuju da je hidroelektrana radila u zabranjenom vršnom režimu rada, poznatom kao hydropeaking, čime su prekršeni uvjeti iz okolišne dozvole. Dozvolom je izričito propisano da hidroelektrana mora raditi u protočnom režimu.
Vršni režim rada može uzrokovati nagle oscilacije razine vode zbog iznenadnog ispuštanja velikih količina vode siromašne kisikom iz dubljih slojeva akumulacije. Prema stručnoj analizi, upravo se to dogodilo u ovom slučaju, što je izazvalo masovni pomor ribe i drugih riječnih organizama nizvodno.
Analizu su proveli prof. dr. Gabriel Singer sa Sveučilišta u Innsbrucku, akademik prof. dr. Muriz Spahić i istraživač Mirza Čelebičić.
Predstavljajući nalaze u Konjicu, prof. Singer izjavio je kako su mogli jasno dokazati da je hidroelektrana Ulog tijekom nekoliko sati ispuštala goleme količine vode siromašne kisikom.
”Razina kisika bila je daleko ispod one koja je pastrvama, rakovima i vodenim kukcima potrebna za preživljavanje. Oni su se jednostavno ugušili”, kazao je.
Katastrofa se ne smije ponoviti
Hrabren Kapić, stručni suradnik Organizacije sportskih ribolovaca „Konjic“ i domaćin skupa, pozvao je nadležne institucije da zaštitu Neretve uvrste među svoje prioritete.
„Zaštita naših ribljih populacija važna je za prirodu, ali i za lokalno gospodarstvo. Moramo spriječiti da se ovakva katastrofa ponovi. Nadležne institucije moraju raditi svoj posao, a hidroelektrana Ulog mora prestati s nezakonitim radom u režimu vršnog rada.“
Vlada FBiH već je razmatrala pitanje hidroelektrane „Ulog“
U lipnju 2026. godine ovo se pitanje našlo i na dnevnom redu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada je tada usvojila informacije i zaključke koje su pripremili Federalno ministarstvo okoliša i turizma te Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Cilj je bio zaštititi interese Federacije BiH u vezi s radom hidroelektrane „Ulog“ i potencijalnim utjecajima hidroenergetskih projekata na sliv rijeke Neretve.
Dva ministarstva i Federalno pravobraniteljstvo dobili su rok od tri mjeseca za izvještavanje o napretku poduzetih mjera, a taj rok istječe 15. rujna ove godine.
Kako bi se očuvala riječna mreža Neretve i spriječila nova ekološka katastrofa, znanstvenici i Organizacija sportskih ribolovaca „Konjic“ pozivaju na hitno poduzimanje sljedećih mjera:
-Odustati od svih novih projekata izgradnje brana na Neretvi i njezinim pritocima.
-Osigurati zakonsku zaštitu svim preostalim slobodno tekućim rijekama i potocima u slivu Neretve, od njihovih izvora do Konjica.
-Osigurati da hidroelektrana „Ulog“ radi strogo u skladu sa svojom dozvolom, odnosno u protočnom režimu rada.
-Uspostaviti javno dostupan sustav praćenja u stvarnom vremenu za razinu vode, koncentraciju kisika i temperaturu u akumulaciji, u blizini brane, kao i u dijelu s osiguranim ekološki prihvatljivim protokom između brane i strojarnice te nizvodno od strojarnice, gdje je utjecaj vršnog rada najizraženiji.
-Uspostaviti međuentitetski plan reagiranja kako bi se osigurala spremnost za eventualnu novu izvanrednu ekološku situaciju.
-Usvojiti novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH, koji je Vlada FBiH već razmatrala u formi nacrta 2022. godine i kojim bi se značajno poboljšalo i ubrzalo postupanje nadležnih institucija u incidentnim situacijama na rijekama i jezerima. Postojeći zakon datira iz 2004. godine i nije usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, dok je nacrt novog zakona usklađen s relevantnim zakonodavstvom EU-a.
