Na lokalnim izborima, koji će u BiH biti održani u listopadu, za pozicije gradonačelnika i načelnika kandidirano je samo 29 žena od ukupno 385 kandidata.
Iz Fondacije “Udružene žene Banja Luka” kažu da broj kandidatkinja, koji iznosi samo oko sedam posto od ukupnog broja, jasno pokazuje da su žene i dalje značajno podzastupljene u političkim procesima.
Žene su, od ukupno 142 lokalne zajednice u BiH, kandidirane u svega njih 28, pri čemu jedino općina Novo Goražde ima dvije kandidatkinje: Milu Petković, koja se bori za svoj treći uzastopni mandat, i Jovanu Kovačević.
“Posebno je zabrinjavajuće što čak 114 općina nema niti jednu ženu kandidatkinju za najviši položaj u lokalnoj zajednici, što ukazuje na duboko ukorijenjene strukturne prepreke koje sprječavaju žene da uđu u politiku na lokalnoj razini”, navode iz “Udruženih žena Banja Luka”.
Kako ističu, “duboko ukorijenjeni patrijarhalni obrasci i dalje dominiraju u političkoj kulturi BiH, sprječavajući žene da napreduju i zauzmu liderske pozicije, jer se njihovo sudjelovanje u politici ne potiče na adekvatan način.”
Kada je riječ o gradonačelničkim pozicijama, osam gradova u BiH ima ženu kao kandidatkinju na lokalnim izborima.
Iz HDZ-a BiH dolaze dvije kandidatkinje u utrci za rukovodeću poziciju grada – Lucija Pavlović u Bugojnu i Iva Raguž u Čapljini. Za poziciju gradonačelnice u najvećem gradu Srpske borit će se Jelena Trivić ispred Narodnog fronta, dok SDS – Volja naroda kao svoju uzdanicu u Prijedoru ima Maju Dragojević Stojić.
Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton imaju po dvije kandidatkinje za gradonačelnice. Dajana Čolić iz Demokratske fronte pokušat će postati gradonačelnica Lukavca, dok je Nihada Okanović ispred stranke “Naprijed BiH” u utrci u Gračanici. Naša stranka je predstavila Behiju Kulović u Kaknju, dok iz redova SDA Erna Merdić Smailhodžić pretendira za funkciju gradonačelnice u Zavidovićima.
Iz udruženja “Žene za žene International” Sarajevo naglašavaju kako postoji mnogo razloga koji utječu na političku participaciju žena.
“Ti razlozi su patrijarhalno društvo, gdje ženama nedostaje podrška obitelji, odnosno supruga, zatim stereotipi i predrasude prema ženama u javnom i političkom životu, neadekvatne politike i podrška ženama unutar političkih stranaka, kao i neplaćeni ženski rad u kući te briga o djeci i starijima”, kažu za “Nezavisne novine” iz ovog udruženja i dodaju kako je za prosperitet društva neophodno maksimalno uključiti žene u izborni proces i osigurati im ravnopravnost na svim poljima.
Najviše žena u utrci za rukovodeće pozicije, njih pet, dolazi iz redova SNSD-a (Mila Petković – Novo Goražde, Snežana Ružičić – Jezero, Milka Ivanković – Istočni Drvar, Dušica Runić – Drvar i Bobana Velaga Lipić – Bosanski Petrovac), iz SDS Volje naroda (Maja Dragojević Stojić – Prijedor, Nataša Kušlaković – Donji Žabar, Jovana Kovačević – Novo Goražde, Željka Ikonić – Rogatica i Sanja Đurić – Milići) i iz HDZ-a BiH (Mirjana Golub – Fojnica, Ivana Smoljo – Busovača, Lucija Pavlović – Bugojno, Iva Raguž – Čapljina i Božana Bilandžija – Jajce).
Tri kandidatkinje na ovim izborima istupaju kao nezavisni kandidati (Delila Šahinović – Velika Kladuša, Branka Branković – Petrovac i Smiljka Radlović – Bosansko Grahovo).
Po dvije kandidatkinje ima SDP BiH (Emira Karić – Doboj Istok i Jasminka Begić – Doboj Jug), kao i novoosnovana stranka Naprijed BiH (Nihada Okanović – Gračanica i Lejla Karović – Goražde).
HDZ 1990 (Daliborka Matošević – Usora), Naša stranka (Behija Kulović – Kakanj), SDA (Erna Merdić Smailhodžić), RSS (Gorica Rikić – Ugljevik), Demokratska fronta (Dajana Čolić – Lukavac), Narodni front (Jelena Trivić – Banjaluka) i Koalicija trojka (Benjamina Karić – Novo Sarajevo) imaju po jednu kandidatkinju.
“Ženska mreža BiH” ističe da se o broju kandidatkinja govori samo pred izbore, a o broju žena na rukovodećim pozicijama gotovo nigdje i nikada.
“Nažalost, mi smo spremni uložiti u proces ravnopravnosti spolova samo deklarativno onoliko koliko nam je potrebno da zadržimo neki povoljan imidž u kontekstu našeg pozicioniranja unutar međunarodne zajednice”, kažu za “Nezavisne novine” iz “Ženske mreže BiH” i dodaju kako u BiH ne postoje sankcije za neizvršavanje obaveza koje imamo prema uspostavi ravnopravnosti spolova na svim razinama i u svim sferama, te da se stalno krijemo iza kompliciranog administrativnog sustava.
Zanimljivo je i da neke od kandidatkinja u ovaj izborni ciklus ulaze kao već iskusne na pozicijama načelnica. Tako, pored Mile Petković, u borbu za čak treći uzastopni mandat ulazi i Snežana Ružičić iz općine Jezero, Milka Ivanković iz najmanje općine u BiH Istočnog Drvara, ali i Dušica Runić u Drvaru.
Njih četiri su još, pored Nade Ćulap u općini Odžak, jedine žene koje su vodile svoje lokalne zajednice u prethodne četiri godine, a da su izravno izabrane od strane građana. Podsjećamo, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, zbog specifičnosti izbora za čelnika Sarajeva, nije izabrana neposredno glasovima birača.
Podsjetimo, Lokalni izbori u BiH bit će održani 6. listopada, dok izborna kampanja počinje mjesec dana ranije.
