Već godinama prevladava negativan stav među mladima kada je riječ o njihovom sudjelovanju u izbornim procesima. S druge strane, statistike Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine pokazuju da mladi značajno sudjeluju u izbornom procesu.
Izlaznost mladih na prošlim lokalnim izborima 2020. godine iznosila je 51,44 posto, što znači da je glasalo više od polovice mladih. Ovo je pokazatelj da mladi nisu pasivni kada je u pitanju glasovanje. Hoće li i ove godine dati svoj glas i jesu li svjesni važnosti njihove participacije?
Glavni razlozi koje mladi navode zašto ne žele biti na izbornim listama su mišljenje da njihov angažman nije dovoljno podržan od strane političkih stranaka te da ne vide zainteresiranost vlasti za njihove strategije i aktivnosti usmjerene na poboljšanje života mladih.
“Rekao bih da se mi u BiH, zbog situacije u kojoj se kao društvo nalazimo, zbog fragmentiranosti političkog sustava unutar Bosne i Hercegovine i niza drugih problema, tim pitanjem ne bavimo ozbiljno,” smatra politolog Danijel Vidović.
“Tamo gdje mladi gube interes za sudjelovanjem na izbornim listama jest u tome što ne dobivaju dovoljno snažnu podršku političkih stranaka za svoj angažman. Političke stranke ih prepoznaju u vrijeme izbora, ali nakon ili prije izbora, tema mladih postane sporedna,” ističe Jasmina Banjalučkić iz Instituta za razvoj mladih KULT.
Mladi su važan dio društva koji bi trebao sudjelovati u donošenju odluka te se što više politički angažirati kako bi donijeli nove politike i rješenja za probleme s kojima se trenutno suočavamo. Bitno je da vlasti podrže nove politike koje donose nove generacije.
“Opasno je ako u budućnosti ne budemo imali mladih u politici i političkom životu Bosne i Hercegovine, iz jednostavnog razloga što mladi nisu opterećeni nekim retrogradnim politikama, niti stvarima iz prošlosti, te mogu unijeti promjene u politiku,” naglašava sociolog Vladimir Vasić.
Hoćemo li u budućnosti vidjeti više mladih na izbornim listama i hoće li njihove politike biti podržane, ostaje za vidjeti.
