Jedan od proizvođača lubenica kaže kako je prethodnih godina, kad mu je trebalo deset radnika, došlo njih dvadeset, a danas ne može naći tri ili četiri bez obzira na to koliko im novca ponudio
Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH u odnosu na prethodnu godinu dvostruko su veće. S obzirom na to da prosječna primanja nisu značajno porasla, kućanica mora biti čarobnica kako bi spremila pristojan ručak, piše Večernji list BiH.
Nezadovoljni su svi. I prodavači i kupci, ali i proizvođači voća i povrća. Prodavači na tržnicama žale se kako se nikad manje nije kupovalo, građani da si voće i povrće sve manje mogu priuštiti, dok proizvođači voća i povrća muku muče s otkupnim cijenama koje im ne mogu pokriti troškove, ali i nedostatkom radne snage.
Muke proizvođača
Dobrom urodu lubenice kumovale su ove godine visoke temperature i sunce. Dok su brojni negodovali zbog vrućina, prizivali kišu, proizvođači lubenica zadovoljno su gledali u nebo. Glavni je to razlog za pašnjake pune lubenica u Lijevču polju. Prodaji u trgovinama i prepoznavanju najboljih prethodili su sadnja, rast, berba. Radna akcija na gospodarstvu Ilić u Lijevču polju. Na gotovo tri hektara zemlje lubenice jedna na drugoj. Zrele i slatke. Najbolje unatrag 30 godina, tvrdi domaćin Darko. Sunce i vrućine donijeli su dobar urod. – Mi smo u posljednjih 10 – 15 dana imali enormne količine u otkupu lubenica i onda imamo paradoks. Inače, kada je velika potražnja, cijene se pomiču prema gore, ove godine, kako je potražnja povećana, odnosno se količine koje su otkupljene u posljednjih 10 dana mjere tisućama tona, svi otkupljivači u Lijevču polju oborili su cijene. Lubenice su prodane po 30 feninga, a u maloprodaji su od 80 feninga do 1 KM – kazao je za N1 Darko Ilić.
Da je cijena mogla biti bar za 20 feninga veća, slaže se i ratar Boro. U njegovu dvorištu puni su paketi i gajbe – spremni za prodaju. Zaradit će se, ali, kako kaže, ne mnogo. Ipak, niska otkupna cijena nije jedini problem domaćih proizvođača. Dok je lubenica mnogo, radnika je malo. – Pa s radnicima je veliki problem. Nema ih, nekad ih je bilo. Ja sam nekad, kada sam išao po radnike i trebalo mi ih je deset, dolazilo ih je dvadeset. Sada je teško pronaći tri, četiri mladića da tovare bez obzira na to koliko im platite. Ne žele raditi – ističe Boro Topalović.
Malinar trimerom pokosio cijeli zasad maline
Nezadovoljan niskom cijenom i nepovoljnim uvjetima otkupa, jedan malinar iz Zenice donio je drastičnu odluku trimerom pokositi cijeli zasad maline. Ovaj očajnički potez odražava sve težu situaciju s kojom se suočavaju proizvođači malina u okruženju. Poljoprivrednici su već dulje izrazito nezadovoljni otkupnim cijenama koje ne pokrivaju ni osnovne troškove proizvodnje.
Smanjuju plantaže
Uz visoke troškove rada i održavanja plantaža, niske otkupne cijene dodatno pogoršavaju njihov ionako težak položaj. Malinari na području Srebrenice u posljednje vrijeme prisiljeni su smanjivati svoje plantaže zbog niske otkupne cijene i nedostatka radne snage. Adevija Hasanović iz Slatine kod Srebrenice godinama se bavi uzgojem malina, a kaže da ovogodišnjom berbom i otkupnom cijenom nije zadovoljna.
– Imamo malina oko dulum i pol. Hladnjače su nam ostale dužne novac od prošle sezone, nisu redovite s plaćanjem. I zbog toga ljudi odustaju od uzgoja malina jer nema nikakve isplativosti. Iako je zemljište plodno za maline, otkupna cijena je niska i nedostaje radne snage – kazala je za Fenu Hasanović. Kaže kako u proizvodnji ne koristi preparate za prskanje, a uz maline, uzgaja i druge kulture. Slična situacija s uzgojem malina je i kod Medine Mujić. Ona ističe da je najveći problem nedostatak radne snage, dodajući da je ovogodišnja berba malina lošija u odnosu na prethodnu godinu.
– Nismo zadovoljni ovogodišnjom berbom, prošle godine smo imali tonu i 800, a ove godine tonu i 300. Veliki je problem nedostatak radne snage, prijatelji nam pomažu u berbi jer nema radnika – kazala je Mujić. Upozoravaju da sve više malinara odustaje od proizvodnje malina zbog niske otkupne cijene i nedostatka radne snage.
