U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom krvi, osobito krvne grupe Nula pozitivna. Zbog toga, načelnica Transfuzijskog centra, doktorica Jadranka Knežević, uputila je hitan apel darivateljima svih krvnih grupa da se odazovu i daruju krv. Kako saznajemo, razlog nestašice leži u povećanom priljevu hitnih pacijenata u Centar za urgentnu medicinu posljednjih dana.
Zbog iznimno velikog broja hitnih medicinskih intervencija u proteklim danima, zalihe krvi u mostarskoj bolnici ozbiljno su iscrpljene. Uz to, ljetni godišnji odmori dodatno su smanjili priljev redovnih darivatelja, što je dovelo do kritične nestašice. Iako bolnica redovito računa na darivatelje, trenutna situacija zahtijeva hitnu reakciju sugrađana kako bi se osigurale zalihe za neodgodive medicinske zahvate i hitna stanja.
“Prije nekoliko dana smo imali dostatnu količinu krvi, kada mi kažemo da imamo dovoljno krvi, osobito nulte krvne grupe za hitni rad i za redoviti rad, međutim, dogodilo se to da je kroz naš CUM ušlo mnogo bolesnika koji su imali velike ozljede, traume, lomove kukova i tada smo potrošili naše pričuve koje smo imali”, pojašnjava načelnica Transfuzijskog centra Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Jadranka Knežević.
U Bosni i Hercegovini trenutno postoji disbalans između rastućih potreba za krvnim pripravcima i broja dobrovoljnih darivatelja, koji ostaje isti ili se smanjuje. Pitali smo i građane koliko često daruju krv. Većina njih, osim ako nemaju zdravstvenih problema, odazivaju se na poziv za darivanje krvi. Ipak, to nije dovoljno.
Nedostatak dobrovoljnih darivatelja krvi predstavlja globalni izazov, a Bosna i Hercegovina, sa svojim specifičnostima i slabostima u zdravstvenom sustavu, nije iznimka. Trenutno zdravstveni sustav, organiziran na županijskoj razini, otežava raspodjelu krvi unutar županija, jer svaka županija uglavnom zadovoljava potrebe svojih stanovnika. Stoga se predlaže i drugačiji pristup rješavanju ovog problema.
“Ne postoji zakonska regulativa koja regulira neki minimum ili maksimum potrebnih doza krvi na godišnjoj razini, te je to jednostavno nemoguće. Ministarstva bi trebala izrađivati strateški plan za darivateljstvo i, da tako kažem, godišnji plan potreba za krvnim pripravcima po centrima, po bolnicama na toj razini. I onda da se uključe svi ključni subjekti koji su zakonom i mimo zakona na neki način odgovorni u tom lancu osiguravanja dovoljnih zaliha krvi”, mišljenja je direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu, Aida Đozo.
Zdravstveni djelatnici s kojima smo razgovarali naglašavaju potrebu za proaktivnim pristupom i suradnjom svih sektora kako bi se osigurala stabilnost zaliha i pravovremeno zadovoljile potrebe pacijenata. Prava ravnoteža između potreba i donacija može značajno poboljšati stanje i spriječiti krizne situacije.
