Informacija da je samo prošle godine bh. dijaspora poslala iznos koji premašuje tri godišnja proračuna Sarajevske županije ili nešto manji od entitetskog proračuna Republike Srpske, najbolje ilustrira razmjere egzodusa iz Bosne i Hercegovine (BiH), kao i potrebe onih koji ostaju.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupne doznake iz inozemstva prošle su godine iznosile rekordnih 5,26 milijardi maraka, što je bilo 307 milijuna maraka više nego prethodne godine. U 2021. godini ukupne doznake iz dijaspore iznosile su 4,35 milijardi maraka.
“Svake godine doznake dijaspore rastu, i to sigurno nije zato što dijaspora šalje više novca, već nažalost zato što naša dijaspora raste. I da, nažalost, doznake dijaspore su veće od izravnih stranih ulaganja,” kaže profesor Ermin Cero s Internacionalnog Burch univerziteta.
Dodaje da iznosi koje radnici iz BiH izdvajaju od svojih zarada u zapadnoj Europi i drugim dijelovima svijeta održavaju domaće gospodarstvo.
“Međutim, problem će nastati s drugom generacijom dijaspore, gdje će doznake vjerojatno biti smanjene iz više razloga – zbog manje emocionalne povezanosti s domovinom, gubitka izravnih obiteljskih veza, integracije te generacije u zemlju domaćina… To zahtijeva povećan angažman na identifikaciji faktora koji bi eventualno mogli kompenzirati očekivani pad,” ističe Cero, piše Avaz.
Slaže se s ocjenom da pitanje kako usporiti odlazak stanovništva gubi smisao u vremenima kada političari svako malo izazovu novu krizu, jer osnovni uzrok egzodusa iz BiH, koji se broji stotinama tisuća mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi, više nema toliko veze s ekonomskom situacijom koliko s osjećajem nesigurnosti i besperspektivnosti.
