Od akcize na naftu i naftne prerađevine i putarinu Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine zaradila 281.790.677 KM.

Podsjećamo, po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza (visina ovisi od vrste naftnog derivata, od 0,30 do 0,45 KM po litru), te dvije putarine.

Prva je putarina za održavanje puteva (0,15 KM po litru derivata), a druga je putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM po litru derivata).

Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH) rekli su za “Nezavisne novine” da je od dvije putarine tijekom tri mjeseca ove godine prihodovano 158.344.960 KM.

“Kad je u pitanju raspodjela prihoda od putarina u 2024. godini, oni su se dijelili na dva načina. Od ukupno prikupljene putarine u iznosu od 158,3 milijuna KM, prvi dio je putarina za izgradnju puteva i taj dio je iznosio 59,3 milijuna KM. Ova sredstva su raspoređena sa svim ostalim prihodima od neizravnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnoj razini usvaja Upravni odbor UNO (koeficijenti za treći kvartal 2023. godine koje je usvojio Upravni odbor UNO: Federacija BiH – 62,01%, Republika Srpska – 34,44% i Brčko distrikt – 3,55%). Drugi dio je putarina za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva, a raspoređena je po posebnim koeficijentima i to na način da je Federaciji BiH pripalo 59%, Republici Srpskoj 39% i Brčko distriktu 2%. Ostatak predstavlja rezervu na posebnom podračunu jedinstvenog računa za poravnanje kada Upravni odbor usvoji konačan akt o raspodjeli ovih sredstava”, naveli su iz UNO BiH.

Sa druge strane, UNO je u 2024. godini prikupio i prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate, u ukupnom iznosu od 123.445.717 KM.

“Ovi prihodi su raspoređeni korisnicima sa svim ostalim prihodima od neizravnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnoj razini usvaja Upravni odbor UNO (treći kvartal 2023. godine, koje je usvojio Upravni odbor UNO: Federacija BiH – 62,01%, Republika Srpska -34,44% i Brčko distrikt – 3,55%)”, stoji u podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva od 2006. do 31. ožuhka ove godine je tri milijarde i 748 milijuna KM.

Ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju ostalih od 2009. do 31. ožujka ove godine je tri milijarde i 527 milijuna KM.

“Od akciza je od 2006. do 31. ožujka ove godine  ukupno prikupljeno osam milijardi i 548 milijuna KM”, piše u podacima.

Ovo znači da je država BiH od nafte do sada ukupno prihodovala skoro 16 milijardi KM, točnije 15,823 milijarde KM.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je, nažalost, jedini nesporan i trenutan učinak svih ovih akciza viša cijena goriva, viši troškovi poslovanja i života, više cijene brojnih drugih proizvoda i usluga i posljedično negativni učinci na ekonomiju.

“Pozitivni učinci su minimalni i opravdano se zapitati gdje su uopće sva ta sredstva utrošena, ako već vidimo da se izgradnja auto-puteva odvija beskonačno sporo i neučinkovito, a da se uglavnom financira iz kredita. Logično je bilo da ako država odluči graditi put iz kredita, onda barem akcize drži na nižoj razini i time ostvari brojne pozitivne učinke na ekonomiju zbog niže cijene goriva. To bi opet olakšalo vraćanje tih kredita u budućnosti. Ili da odabere model koncesija, gdje nema ni duga ni potrebe za visokim akcizama. Visoke akcize su jedino smislene ako se iz tih sredstava primarno grade putevi, što kod nas nije slučaj”, naveo je Gavran za “Nezavisne novine”.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomacije, ističe da prihodi od akciza i putarina predstavljaju stabilan izvor javnih prihoda zahvaljujući stalnoj potrošnji goriva.

“Međutim, ključno je pitanje učinkovitost u trošenju tih sredstava. Ukoliko se većina sredstava za izgradnju auto-puteva pribavlja kreditima, to može ukazivati na nekoliko izazova. Prvo, postoji mogućnost nedovoljne transparentnosti u usmjeravanju prikupljenih sredstava prema planiranim projektima, što može dovesti do zloupotreba. Drugo, sredstva od akciza i putarina možda nisu dovoljna za pokrivanje svih troškova velikih infrastrukturnih projekata, pa se krediti koriste kao dodatak. Treće, država može preferirati kreditna sredstva zbog povoljnih uvjeta financiranja ili radi raspodjele fiskalnog opterećenja tijekom vremena”, naglasio je Pepić.

Od akcize na naftu i naftne prerađevine i putarinu Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine zaradila 281.790.677 KM.

Podsjećamo, po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza (visina ovisi od vrste naftnog derivata, od 0,30 do 0,45 KM po litru), te dvije putarine.

Prva je putarina za održavanje puteva (0,15 KM po litru derivata), a druga je putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM po litru derivata).

Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH) rekli su za “Nezavisne novine” da je od dvije putarine tijekom tri mjeseca ove godine prihodovano 158.344.960 KM.

“Kad je u pitanju raspodjela prihoda od putarina u 2024. godini, oni su se dijelili na dva načina. Od ukupno prikupljene putarine u iznosu od 158,3 milijuna KM, prvi dio je putarina za izgradnju puteva i taj dio je iznosio 59,3 milijuna KM. Ova sredstva su raspoređena sa svim ostalim prihodima od neizravnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnoj razini usvaja Upravni odbor UNO (koeficijenti za treći kvartal 2023. godine koje je usvojio Upravni odbor UNO: Federacija BiH – 62,01%, Republika Srpska – 34,44% i Brčko distrikt – 3,55%). Drugi dio je putarina za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva, a raspoređena je po posebnim koeficijentima i to na način da je Federaciji BiH pripalo 59%, Republici Srpskoj 39% i Brčko distriktu 2%. Ostatak predstavlja rezervu na posebnom podračunu jedinstvenog računa za poravnanje kada Upravni odbor usvoji konačan akt o raspodjeli ovih sredstava”, naveli su iz UNO BiH.

Sa druge strane, UNO je u 2024. godini prikupio i prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate, u ukupnom iznosu od 123.445.717 KM.

“Ovi prihodi su raspoređeni korisnicima sa svim ostalim prihodima od neizravnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnoj razini usvaja Upravni odbor UNO (treći kvartal 2023. godine, koje je usvojio Upravni odbor UNO: Federacija BiH – 62,01%, Republika Srpska -34,44% i Brčko distrikt – 3,55%)”, stoji u podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva od 2006. do 31. ožuhka ove godine je tri milijarde i 748 milijuna KM.

Ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju ostalih od 2009. do 31. ožujka ove godine je tri milijarde i 527 milijuna KM.

“Od akciza je od 2006. do 31. ožujka ove godine  ukupno prikupljeno osam milijardi i 548 milijuna KM”, piše u podacima.

Ovo znači da je država BiH od nafte do sada ukupno prihodovala skoro 16 milijardi KM, točnije 15,823 milijarde KM.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je, nažalost, jedini nesporan i trenutan učinak svih ovih akciza viša cijena goriva, viši troškovi poslovanja i života, više cijene brojnih drugih proizvoda i usluga i posljedično negativni učinci na ekonomiju.

“Pozitivni učinci su minimalni i opravdano se zapitati gdje su uopće sva ta sredstva utrošena, ako već vidimo da se izgradnja auto-puteva odvija beskonačno sporo i neučinkovito, a da se uglavnom financira iz kredita. Logično je bilo da ako država odluči graditi put iz kredita, onda barem akcize drži na nižoj razini i time ostvari brojne pozitivne učinke na ekonomiju zbog niže cijene goriva. To bi opet olakšalo vraćanje tih kredita u budućnosti. Ili da odabere model koncesija, gdje nema ni duga ni potrebe za visokim akcizama. Visoke akcize su jedino smislene ako se iz tih sredstava primarno grade putevi, što kod nas nije slučaj”, naveo je Gavran za “Nezavisne novine”.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomacije, ističe da prihodi od akciza i putarina predstavljaju stabilan izvor javnih prihoda zahvaljujući stalnoj potrošnji goriva.

“Međutim, ključno je pitanje učinkovitost u trošenju tih sredstava. Ukoliko se većina sredstava za izgradnju auto-puteva pribavlja kreditima, to može ukazivati na nekoliko izazova. Prvo, postoji mogućnost nedovoljne transparentnosti u usmjeravanju prikupljenih sredstava prema planiranim projektima, što može dovesti do zloupotreba. Drugo, sredstva od akciza i putarina možda nisu dovoljna za pokrivanje svih troškova velikih infrastrukturnih projekata, pa se krediti koriste kao dodatak. Treće, država može preferirati kreditna sredstva zbog povoljnih uvjeta financiranja ili radi raspodjele fiskalnog opterećenja tijekom vremena”, naglasio je Pepić.