„Blatina i Žilavka su naše autohtone sorte vina koje nema nitko na svijetu. Vinsku priču Hercegovine trebamo graditi na njima“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne na dan otvorenja Gospodarskog sajma u Mostaru predsjednik Udruge Blaž Andrija Vasilj. Dodao je kako je uspjeh zagarantiran ako se s tim vinima bude konkuriralo u svijetu.

„Rimski i austrijski carevi su pili vina s prostora Hercegovine“, kazao je Vasilj. Objasnio je kako je Žilavka bilo jedno od vrhunskih vina na Bečkom dvoru te da u Mogorjelu postoje dokazi da su Rimljani prije dvije tisuće godina pili vina s naših prostora. Naglasio je kako Žilavka i Blatina dobro uspijevaju na škrtom i suhom području. „Stariji bi govorili za žilavku “da je francuska sorta bila bi jedna od najpoznatijih u svijetu”, a za Blatinu
da je”praznobačva”  jer je rađala svako druge godine.“ Kazao je kako sada uz pomoć struke blatina rađa svake godine, a kroz smijeh je dodao da je zahtjevna i tvrdoglava kao i Hercegovci.
Veseli ga jer se povećava kultura pijenja vina među mladima i da se sve više njih zanima za edukacije. „Do sada je udruga Blaž educirala 320 polaznika prvog stupnja somelijerstva.“
U emisiju se uključio i hrvatski enolog Hrvoje August koji je kazao kako se vino stvara u vinogradu te da tu treba uložiti najveće napore da bi se dobilo dobro vino. „Hercegovačka vina su u samom vrhu svjetske karte vina“, kazao je August.

Vasilj je rekao kako su vina iz Hercegovine prema kvaliteti jako blizu talijanskih, francuskih i španjolskih. „Puno smo domaćih i svjetskih nagrada dobili za vina, ali pred nama je dug put i ima prostora za napredak.“ Naglasio je kako se vina ne prave nego dobivaju.
Vasilj se nakon desetljeća života u Americi vratio u Hercegovinu, a kaže da je to učinio jer vjeruje u nju te je pozvao mlade na ostanak jer se kako je rekao može i raditi i zaraditi. „Nikada se bolje nije živjelo na ovim prostorima.“
Naglasio je kako trenutno u BiH ima 3,6 tisuća hektara vinograda, a da je 1912. godine na ovim prostorima bilo šest tisuća hektara. „Cilj i želja mi je da kroz 15 do 20 godina dođemo do šest tisuća. Izazov je posaditi što više vinograda, rasti i od Hercegovine stvoriti vinsku regiju.“
Koliko se vina popije i uveze u BiH, a koliko izveze, na čemu još treba raditi da bi Hercegovina postala vinska regija, što stranci znaju o hercegovačkim vinima, zašto je Istra najsličnija Hercegovini, koliku potporu vinari imaju od svih razina vlasti u BiH, zakonu o vinu te o životu i razlici poslovanja u BiH i Americi može se pogledati više u videu emisije Kompas.

„Blatina i Žilavka su naše autohtone sorte vina koje nema nitko na svijetu. Vinsku priču Hercegovine trebamo graditi na njima“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne na dan otvorenja Gospodarskog sajma u Mostaru predsjednik Udruge Blaž Andrija Vasilj. Dodao je kako je uspjeh zagarantiran ako se s tim vinima bude konkuriralo u svijetu.

„Rimski i austrijski carevi su pili vina s prostora Hercegovine“, kazao je Vasilj. Objasnio je kako je Žilavka bilo jedno od vrhunskih vina na Bečkom dvoru te da u Mogorjelu postoje dokazi da su Rimljani prije dvije tisuće godina pili vina s naših prostora. Naglasio je kako Žilavka i Blatina dobro uspijevaju na škrtom i suhom području. „Stariji bi govorili za žilavku “da je francuska sorta bila bi jedna od najpoznatijih u svijetu”, a za Blatinu
da je”praznobačva”  jer je rađala svako druge godine.“ Kazao je kako sada uz pomoć struke blatina rađa svake godine, a kroz smijeh je dodao da je zahtjevna i tvrdoglava kao i Hercegovci.
Veseli ga jer se povećava kultura pijenja vina među mladima i da se sve više njih zanima za edukacije. „Do sada je udruga Blaž educirala 320 polaznika prvog stupnja somelijerstva.“
U emisiju se uključio i hrvatski enolog Hrvoje August koji je kazao kako se vino stvara u vinogradu te da tu treba uložiti najveće napore da bi se dobilo dobro vino. „Hercegovačka vina su u samom vrhu svjetske karte vina“, kazao je August.

Vasilj je rekao kako su vina iz Hercegovine prema kvaliteti jako blizu talijanskih, francuskih i španjolskih. „Puno smo domaćih i svjetskih nagrada dobili za vina, ali pred nama je dug put i ima prostora za napredak.“ Naglasio je kako se vina ne prave nego dobivaju.
Vasilj se nakon desetljeća života u Americi vratio u Hercegovinu, a kaže da je to učinio jer vjeruje u nju te je pozvao mlade na ostanak jer se kako je rekao može i raditi i zaraditi. „Nikada se bolje nije živjelo na ovim prostorima.“
Naglasio je kako trenutno u BiH ima 3,6 tisuća hektara vinograda, a da je 1912. godine na ovim prostorima bilo šest tisuća hektara. „Cilj i želja mi je da kroz 15 do 20 godina dođemo do šest tisuća. Izazov je posaditi što više vinograda, rasti i od Hercegovine stvoriti vinsku regiju.“
Koliko se vina popije i uveze u BiH, a koliko izveze, na čemu još treba raditi da bi Hercegovina postala vinska regija, što stranci znaju o hercegovačkim vinima, zašto je Istra najsličnija Hercegovini, koliku potporu vinari imaju od svih razina vlasti u BiH, zakonu o vinu te o životu i razlici poslovanja u BiH i Americi može se pogledati više u videu emisije Kompas.