Iz godine u godinu dijaspora širom svijeta u Bosnu i Hercegovinu šalje sve više novca, a tako je bilo i lani kada se, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka, odnosno personalnih transfera.
Kako ističu u Centralnoj banci BiH, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi maraka i za 307 milijuna KM su veći u odnosu na 2022. godinu, te je tako u prošloj godini zabilježen najveći iznos tekućih transfera do sada.
“Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na godinu ranije”, naveli su iz ove institucije.
Ovakvi podaci, prema mišljenju ekonomiste Slaviše Rakovića, za Bosnu i Hercegovinu su sa jedne strane loša vijest, a opet sa druge strane odlična vijest.
“S jedne strane, to je pokazatelj kakve su migracije u Bosni i Hercegovini, da su te migracije prema inozemstvu, da su motivirane radom i potragom za poslom i vjerovatno boljim životnim standardom. S druge strane, to je izuzetno značajan faktor za ekonomiju BiH, jer čini više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i izuzetno doprinosi generiranju BDP-a”, istakao je Raković za “Nezavisne novine“.
Kako navodi, i u budućnosti se može očekivati da će doći do rasta količine novca koji iz inozemstva dolazi u BiH, jer su, kako ističe, trend svugdje u svijetu, pa čak i unutar same Europske unije, migracije ka razvijenim zemljama.
Također, iz Centralne banke BiH istakli su da ostali tekući transferi iznose 1,48 milijarde KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe za “Nezavisne novine” da taj novac šalje omladina koja je otišla u inozemstvu, a čiji roditelji ostaju ovdje.
“Kolike su mirovine – to znate. Prema tome, omogućavaju im da prežive. Nažalost, sve veći broj obitelji odlazi, tako da će se najvjerohatnije u narednom periodu taj priliv smanjiti jer neće se imati kome slati ovdje”, rekao je Vasilić, dodajući da to održava potrošačku mogućnost na ovom području.
Da sve veći priljev novca u BiH iz inozemstva ne treba čuditi potvrđuju i ranije objavljeni podaci u Prijedlogu izvještaja o sprovođenju politike o suradnji s iseljeništvom za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se poziva na podatke iz publikacije “Održivost emigracija iz BiH”, čiji su autori Anto Domazet, Vjekoslav Domjan, Almir Peštek i Faruk Hadžić, gdje je navedeno da je BiH jedna od vodećih europskih emigrantskih zemalja i spada među 11 emigrantskih zemalja u svijetu.
“Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 posto (postotak ukupnog stanovništva), a broj izdanih boravišnih dozvola prvi put građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. godine kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama EU”, navodi se u ovom prijedlogu.
Istaknuto je i da je emigracijom iz BiH stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo.
“Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva milijuna i 2,2 milijuna osoba koje vode porijeklo iz BiH, a od ovog broja njih 1,8 milijuna je rođeno u BiH. Iako su napustili zemlju, najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima porijekla, s izraženom željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH”, navodi se u dokumentu te dodaje da se priroda emigracija iz BiH mijenja u smislu da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele obitelji, što ima dugoročne posljedice po BiH.
