Industrijska proizvodnja u BiH i dalje trpi posljedice krize i smanjene potražnje na europskom tržištu.
Veliki pad
Iako je ukupan promet industrije, u odnosu na prosinac, u siječnju porastao za 3,7 posto u FBiH, odnosno 2,8 posto u RS, još je njezin promet značajno niži u poređenju sa siječnjem prošle godine, i to za 8 posto u FBiH i za 5,8 posto u RS.
– Vlasti u BiH moraju razumjeti da se vremena u kojima poslujemo mjenjaju iz dana u dan. Nakon pandemije koronavirusa i inflacije, rata u Ukrajini koji traje i danas, ne možemo živjeti na isti način kao prije pet godina. Registrirani pad proizvodnje i izvoza je proizvod promjene kompletnog ambijenta u Europi, recesije, smanjenja kupovne moći i potražnje – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Europske zemlje, zbog krize, ali i u strahu od širenja rata, ograničavaju potrošnju i oslanjaju se na vlastite snage.
Naše tržište
Za to vrijeme, dodaje Pavlović, administracija u BiH ne pokazuje namjeru da svoje troškove ne prilagođava ekonomskoj situaciji, kao da su izolirane od građana i okruženja.
– Moramo proizvoditi svoju robu za svoje tržište. Ako imamo ovolike kapacitete za proizvodnju hrane, dok istovremeno uvozimo više od 65 posto hrane, onda se stvarno trebamo zapitati tko nas to i gdje vodi – ističe Pavlović.
– Mislim da je sušno razdoblje najveći uzrok pada u proizvodnji energije, a hidropotencijal je jedan od glavnih proizvođača struje u RS. Gubitak EPBiH od 140 milijuna KM je povod za analize koje će nas dovesti do pitanja jesu li ljudi koji nas vode uopće normalni – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Najveći pad, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, zabilježen je na stranom tržištu – 13,2 posto u FBiH i 8,6 posto u RS.
