Iako je u Sudu Bosne i Hercegovine trebalo početi suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za ratne zločine počinjene na području Bugojna, ono je danas odgođeno kako bi se Cikotićeva obrana stigla upoznati s obilnim dokaznim materijalom.

Na statusnoj konferenciji je predsjedavajuća Sudskog vijeća Tanja Curović pojasnila da je obrana 11. ožujka zatražila da se odgodi početak suđenja kako bi mogla da se upozna s obilnim dokaznim materijalom.

Cikotićeva braniteljica Edina Rešidović je kazala da je tim obrane tek prije dva mjeseca dobio punomoć od optuženog i nisu stigli proučiti sav materijal, te su 8. ožujka dobili 31 DVD dokaznog materijala.

– Ovo su neke materijalne činjenice zašto Obrana nije za dva mjeseca stigla da se pripremi za početak – kazala je Rešidović.

Ona je, između ostalog, navela da se radi o obimnom i složenom predmetu i da je nemoguće da, nakon izjašnjenja o krivnji, suđenje počne prije zakonskog roka.

Tužiteljstvo je navelo da planira saslušati 64 svjedoka, a četiri će biti zaštićena. Tužiteljstvo nije imalo prijedloga u pogledu utvrđenih činjenica.

Tužitelj Mladen Vukojičić je kazao da je malo nezahvalno odrediti vrijeme potrebno za saslušanje svjedoka ali bi, prema okvirnoj procjeni Tužiteljstva, bilo potrebno 25 ročišta, a za vještake i materijalne dokaze sedam.

Sutkinja Curević je sugerirala Tužiteljstvu da prilagodi optužnicu, s obzirom na to da je ona djelomično potvrđena.

Optužnicom je bio obuhvaćen i Tahir Granić, ali Sud je odbio optužbe u odnosu na njega zbog nedostatka dokaza, dok je potvrdio u odnosu na Mlaću i Cikotića.

Prema optužnici, Mlaćo je 1993. naredio ubojstva više od 20 zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koje je nazvao “ekstremni dio”. Zarobljenici su, kako se navodi, bili dovedeni u prostorije “BH Banke”, gdje su ih pripadnici Vojne policije tukli, nakon čega su neki i preminuli. Naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremi odvedu u prostorije motela na Rostovu, te su likvidirani.

Cikotiću se, između ostalog, na teret stavlja da je propustio da poduzme sve moguće mjere da spriječi ubojstva i nečovječno postupanje spram ovih zarobljenika, iako je imao informacije koje su mu omogućavale da zaključi da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva djela, te nije poduzeo mjere da se pokrene krivični postupak zbog mučenja i ubojstava.

Cikotić je ranije prvostupanjskom presudom Suda BiH osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja.

Naredno ročište bit će naknadno zakazano, javlja BIRN BiH. 

 Iako je u Sudu Bosne i Hercegovine trebalo početi suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za ratne zločine počinjene na području Bugojna, ono je danas odgođeno kako bi se Cikotićeva obrana stigla upoznati s obilnim dokaznim materijalom.

Na statusnoj konferenciji je predsjedavajuća Sudskog vijeća Tanja Curović pojasnila da je obrana 11. ožujka zatražila da se odgodi početak suđenja kako bi mogla da se upozna s obilnim dokaznim materijalom.

Cikotićeva braniteljica Edina Rešidović je kazala da je tim obrane tek prije dva mjeseca dobio punomoć od optuženog i nisu stigli proučiti sav materijal, te su 8. ožujka dobili 31 DVD dokaznog materijala.

– Ovo su neke materijalne činjenice zašto Obrana nije za dva mjeseca stigla da se pripremi za početak – kazala je Rešidović.

Ona je, između ostalog, navela da se radi o obimnom i složenom predmetu i da je nemoguće da, nakon izjašnjenja o krivnji, suđenje počne prije zakonskog roka.

Tužiteljstvo je navelo da planira saslušati 64 svjedoka, a četiri će biti zaštićena. Tužiteljstvo nije imalo prijedloga u pogledu utvrđenih činjenica.

Tužitelj Mladen Vukojičić je kazao da je malo nezahvalno odrediti vrijeme potrebno za saslušanje svjedoka ali bi, prema okvirnoj procjeni Tužiteljstva, bilo potrebno 25 ročišta, a za vještake i materijalne dokaze sedam.

Sutkinja Curević je sugerirala Tužiteljstvu da prilagodi optužnicu, s obzirom na to da je ona djelomično potvrđena.

Optužnicom je bio obuhvaćen i Tahir Granić, ali Sud je odbio optužbe u odnosu na njega zbog nedostatka dokaza, dok je potvrdio u odnosu na Mlaću i Cikotića.

Prema optužnici, Mlaćo je 1993. naredio ubojstva više od 20 zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koje je nazvao “ekstremni dio”. Zarobljenici su, kako se navodi, bili dovedeni u prostorije “BH Banke”, gdje su ih pripadnici Vojne policije tukli, nakon čega su neki i preminuli. Naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremi odvedu u prostorije motela na Rostovu, te su likvidirani.

Cikotiću se, između ostalog, na teret stavlja da je propustio da poduzme sve moguće mjere da spriječi ubojstva i nečovječno postupanje spram ovih zarobljenika, iako je imao informacije koje su mu omogućavale da zaključi da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva djela, te nije poduzeo mjere da se pokrene krivični postupak zbog mučenja i ubojstava.

Cikotić je ranije prvostupanjskom presudom Suda BiH osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja.

Naredno ročište bit će naknadno zakazano, javlja BIRN BiH.