U Federaciji Bosne i Hercegovine je, prema posljednjim podacima, zaposleno 541.668 radnika, a okosnica razvoja i zapošljavanja je u tri županije koja zapošljavaju 62,6 posto radnika, navodi se u izvješću Porezne uprave FBiH.

Kako piše u ovim podacima, u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. siječnja 2023. godine, kada je on iznosio 535.859, broj zaposlenih za godinu dana je veći za 5.809.

“Ipak, u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. prosinca 2023. godine, kada je iznosio 544.345, manji je za 2.677”, piše u objavi Porezne uprave Federacije BiH.

Županija Sarajevo ima najviše zaposlenih, i to 147.796 radnika.

Slijedi Tuzlanska županija, koji prema ovim podacima ima 104.061 radnika, te Zeničko-dobojska sa 87.231 zaposlenim.

Dalje slijedi Hercegovačko-neretvanska županija sa 55.877 radnika, Srednjobosanska sa 51.685, Unsko-sanska sa 38.572, te Zapadnohercegovačka sa 22.393 radnika.

HBŽ ima 11.552 zaposlena, Bosanskopodrinjska 7.466, te Posavska koji ima 5.795 radnika.

U ovim podacima stoji da čak 13 općina ima ispod 1.000 zaposlenih, od čega dvije imaju ispod 100, a to su Ravno, koje zapošljava 85 radnika, i Dobretići, koji imaju 53 radnika.

Inače, 16 općina u Federaciji BiH ima više od 10.000 zaposlenih, a uvjerljivo najviše ima sarajevski Novi Grad, koji ima 42.688 radnika.

Slijede Tuzla sa 31.957 radnika, Mostar sa 31.223 zaposlena, Zenica 27.861, Novo Sarajevo 23.804, Ilidža 22.807, Sarajevo Centar 20.129, Tešanj 13.154, Živinice 13.133, Stari Grad Sarajevo 12.645, Bihać 12.553, Travnik 12.157, Visoko 11.070, Lukavac 10.956, Gračanica 10.806 i Vogošća 10.117 radnika.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da su ove tri županije industrijski centri, te da industrijski centri pokreću gospodarstvo u Federaciji BiH.

“Oni značajno kreiraju novu vrijednost i imaju značajno učešće ukupne ekonomije. Vjerojatno da ovi faktori najviše utiču na ove stvari, kao i to da u ovim kantonima živi najviše stanovništva i nudi najviše tehnika za zapošljavanje. Kada je riječ o drugim kantonima, bilo bi dobro da iskoriste vlastite instrumente ekonomske politike kako bi se učinili konkurentnijim za investitore, domaće gospodarstvenike i slično”, naveo je Čavalić za “Nezavisne novine”.

U Federaciji Bosne i Hercegovine je, prema posljednjim podacima, zaposleno 541.668 radnika, a okosnica razvoja i zapošljavanja je u tri županije koja zapošljavaju 62,6 posto radnika, navodi se u izvješću Porezne uprave FBiH.

Kako piše u ovim podacima, u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. siječnja 2023. godine, kada je on iznosio 535.859, broj zaposlenih za godinu dana je veći za 5.809.

“Ipak, u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. prosinca 2023. godine, kada je iznosio 544.345, manji je za 2.677”, piše u objavi Porezne uprave Federacije BiH.

Županija Sarajevo ima najviše zaposlenih, i to 147.796 radnika.

Slijedi Tuzlanska županija, koji prema ovim podacima ima 104.061 radnika, te Zeničko-dobojska sa 87.231 zaposlenim.

Dalje slijedi Hercegovačko-neretvanska županija sa 55.877 radnika, Srednjobosanska sa 51.685, Unsko-sanska sa 38.572, te Zapadnohercegovačka sa 22.393 radnika.

HBŽ ima 11.552 zaposlena, Bosanskopodrinjska 7.466, te Posavska koji ima 5.795 radnika.

U ovim podacima stoji da čak 13 općina ima ispod 1.000 zaposlenih, od čega dvije imaju ispod 100, a to su Ravno, koje zapošljava 85 radnika, i Dobretići, koji imaju 53 radnika.

Inače, 16 općina u Federaciji BiH ima više od 10.000 zaposlenih, a uvjerljivo najviše ima sarajevski Novi Grad, koji ima 42.688 radnika.

Slijede Tuzla sa 31.957 radnika, Mostar sa 31.223 zaposlena, Zenica 27.861, Novo Sarajevo 23.804, Ilidža 22.807, Sarajevo Centar 20.129, Tešanj 13.154, Živinice 13.133, Stari Grad Sarajevo 12.645, Bihać 12.553, Travnik 12.157, Visoko 11.070, Lukavac 10.956, Gračanica 10.806 i Vogošća 10.117 radnika.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da su ove tri županije industrijski centri, te da industrijski centri pokreću gospodarstvo u Federaciji BiH.

“Oni značajno kreiraju novu vrijednost i imaju značajno učešće ukupne ekonomije. Vjerojatno da ovi faktori najviše utiču na ove stvari, kao i to da u ovim kantonima živi najviše stanovništva i nudi najviše tehnika za zapošljavanje. Kada je riječ o drugim kantonima, bilo bi dobro da iskoriste vlastite instrumente ekonomske politike kako bi se učinili konkurentnijim za investitore, domaće gospodarstvenike i slično”, naveo je Čavalić za “Nezavisne novine”.