Prosječna neto plaća isplaćena za rujan ove godine iznosila je 1.156 eura i u odnosu na lanjski rujan veća je za 144 eura, a s obzirom na to da je stopa inflacije u rujnu iznosila 6,7 posto na godišnjoj razini, prosječna neto plaća veća je za sedam posto u odnosu na lanjski rujan.

Time je nastavljen rast neto plaća u Hrvatskoj započet u ožujku ove godine, plaće kontinuirano rastu od početka godine i u odnosu na lanjski rujan veće su u prosjeku za 226 eura te je prosječna bruto plaća iznosila 1.596 eura.

Razlozi rasta plaća leže u sve većim zahtjevima za povećanjem plaća uslijed gubitka realnog raspoloživog dohotka tijekom prošle godine zbog inflacije, ali i snažne potražnje za radom zbog nedostatka radne snage.

S obzirom na manjak kvalificirane radne snage, podizanjem plaća poslodavci zadržavaju postojeće zaposlenike i time smanjuju troškove povezane sa zapošljavanjem, navode analitičari RBA, dodavši da ukupnom rastu plaća u privatnom sektoru pogoduje i rast broja zaposlenih u IT industriji.

Tako je rast plaća u Hrvatskoj posljedica rasta inflacije, ali i nedostatka radnika, što je pak posljedica iseljavanja, pa poslodavci moraju povećavati plaće da bi zadržali radnike, napominju ekonomski analitičari.

Prema analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Hrvatska je po visini prosječne bruto plaće u prvom tromjesječju ove godine izbila na treće mjesto među novim članicama Europske unije, a veće prosječne plaće imaju samo Slovenci i Česi, dok s Poljacima vodimo »mrtvu utrku«.

U usporedbi sa zemljama regije, prosječna hrvatska neto plaća za četvrtinu je manja od slovenske (1.432 eura), a za trećinu veća od one u Srbiji (730 eura), čime se nastavlja obrazac iz vremena bivše Jugoslavije, navode u Bečkom institutu, kada su najviše plaće bile u Sloveniji, a slijedile su ih one u Hrvatskoj.

No, sindikati napominju da idilična slika Hrvatske završava upravo kad se uzme u obzir neto, a ne bruto plaća.

Naime, više od 820 tisuća ljudi, dakle polovina ukupno zaposlenih, prima plaću u rasponu od minimalne plaće, koja iznosi 560 eura, do medijalne, koja je sada 998 eura.

Sindikati pritom podsjećaju na inflaciju, koja je među najvišima u eurozoni, odmah nakon Slovačke, te posebno na rast cijena hrane koje već godinu dana rastu i koje su pojele dobar dio raspoloživog dohotka stanovništva.

S druge strane, ekonomski analitičari upozoravaju da bi se Hrvatska mogla naći u spirali inflacije: zbog rasta plaća dolazi do povećanja cijena što opet zahtijeva veće plaće i tako unedogled.

I dok je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.156 eura, Hrvati od poslodavaca priželjkuju barem 1.335 eura, pokazuje anketa portala Moj posao pri čemu je visina plaće i dalje glavni kriterij za odabir posla, dok su međuljudski odnosi na drugom mjestu, a radno vrijeme na trećem mjestu prioriteta prilikom odabira posla.

Prema toj anketi, u idućih godinu dana posao namjerava promijeniti čak 68 posto ispitanika.

Iako je radnika u Hrvatskoj sve manje, a poslodavci sve teže dolaze do radne snage, zanimljivo je da više od polovine anketiranih (56 posto) navodi kako ne dobivaju odgovor poslodavaca na prijavu za posao, odnosno nikad ili rijetko dobiju povratnu informaciju o svojoj prijavi na oglas za radno mjesto.

Po minimalnoj bruto plaći, koja u Hrvatskoj iznosi 700 eura, a neto 560 eura, Hrvatska je u sredini ljestvice novih, tranzicijskih članica Europske unije: veću minimalnu bruto plaću od Hrvatske imaju Slovenija, Litva, Poljska, Češka i Estonija, Slovačka ima istu bruto minimalnu plaću kao i Hrvatska, a manju imaju Mađarska, Latvija, Rumunjska i Bugarska.

Analitičari RBA pritom ističu da hrvatska neto plaća čini tek 47 posto prosječne bruto plaće, kao i u Poljskoj, dok u Sloveniji iznosi 61 posto.

Najviša prosječna neto plaća za rujan ove godine isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza, u iznosu od 1.857 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 754 eura. I najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome bila je u zračnom prijevozu, u iznosu od 2.692 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 987 eura. U rujnu je bilo prosječno 167 plaćenih sati, što je u odnosu na kolovoz ove godine manje za 8,7 posto. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnostima vodni prijevoz i pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu (175), a najmanji u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (143). Prosječna mjesečna neto satnica u rujnu je iznosila 6,75 eura, što je za 18,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Prosječna neto plaća isplaćena za rujan ove godine iznosila je 1.156 eura i u odnosu na lanjski rujan veća je za 144 eura, a s obzirom na to da je stopa inflacije u rujnu iznosila 6,7 posto na godišnjoj razini, prosječna neto plaća veća je za sedam posto u odnosu na lanjski rujan.

Time je nastavljen rast neto plaća u Hrvatskoj započet u ožujku ove godine, plaće kontinuirano rastu od početka godine i u odnosu na lanjski rujan veće su u prosjeku za 226 eura te je prosječna bruto plaća iznosila 1.596 eura.

Razlozi rasta plaća leže u sve većim zahtjevima za povećanjem plaća uslijed gubitka realnog raspoloživog dohotka tijekom prošle godine zbog inflacije, ali i snažne potražnje za radom zbog nedostatka radne snage.

S obzirom na manjak kvalificirane radne snage, podizanjem plaća poslodavci zadržavaju postojeće zaposlenike i time smanjuju troškove povezane sa zapošljavanjem, navode analitičari RBA, dodavši da ukupnom rastu plaća u privatnom sektoru pogoduje i rast broja zaposlenih u IT industriji.

Tako je rast plaća u Hrvatskoj posljedica rasta inflacije, ali i nedostatka radnika, što je pak posljedica iseljavanja, pa poslodavci moraju povećavati plaće da bi zadržali radnike, napominju ekonomski analitičari.

Prema analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Hrvatska je po visini prosječne bruto plaće u prvom tromjesječju ove godine izbila na treće mjesto među novim članicama Europske unije, a veće prosječne plaće imaju samo Slovenci i Česi, dok s Poljacima vodimo »mrtvu utrku«.

U usporedbi sa zemljama regije, prosječna hrvatska neto plaća za četvrtinu je manja od slovenske (1.432 eura), a za trećinu veća od one u Srbiji (730 eura), čime se nastavlja obrazac iz vremena bivše Jugoslavije, navode u Bečkom institutu, kada su najviše plaće bile u Sloveniji, a slijedile su ih one u Hrvatskoj.

No, sindikati napominju da idilična slika Hrvatske završava upravo kad se uzme u obzir neto, a ne bruto plaća.

Naime, više od 820 tisuća ljudi, dakle polovina ukupno zaposlenih, prima plaću u rasponu od minimalne plaće, koja iznosi 560 eura, do medijalne, koja je sada 998 eura.

Sindikati pritom podsjećaju na inflaciju, koja je među najvišima u eurozoni, odmah nakon Slovačke, te posebno na rast cijena hrane koje već godinu dana rastu i koje su pojele dobar dio raspoloživog dohotka stanovništva.

S druge strane, ekonomski analitičari upozoravaju da bi se Hrvatska mogla naći u spirali inflacije: zbog rasta plaća dolazi do povećanja cijena što opet zahtijeva veće plaće i tako unedogled.

I dok je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.156 eura, Hrvati od poslodavaca priželjkuju barem 1.335 eura, pokazuje anketa portala Moj posao pri čemu je visina plaće i dalje glavni kriterij za odabir posla, dok su međuljudski odnosi na drugom mjestu, a radno vrijeme na trećem mjestu prioriteta prilikom odabira posla.

Prema toj anketi, u idućih godinu dana posao namjerava promijeniti čak 68 posto ispitanika.

Iako je radnika u Hrvatskoj sve manje, a poslodavci sve teže dolaze do radne snage, zanimljivo je da više od polovine anketiranih (56 posto) navodi kako ne dobivaju odgovor poslodavaca na prijavu za posao, odnosno nikad ili rijetko dobiju povratnu informaciju o svojoj prijavi na oglas za radno mjesto.

Po minimalnoj bruto plaći, koja u Hrvatskoj iznosi 700 eura, a neto 560 eura, Hrvatska je u sredini ljestvice novih, tranzicijskih članica Europske unije: veću minimalnu bruto plaću od Hrvatske imaju Slovenija, Litva, Poljska, Češka i Estonija, Slovačka ima istu bruto minimalnu plaću kao i Hrvatska, a manju imaju Mađarska, Latvija, Rumunjska i Bugarska.

Analitičari RBA pritom ističu da hrvatska neto plaća čini tek 47 posto prosječne bruto plaće, kao i u Poljskoj, dok u Sloveniji iznosi 61 posto.

Najviša prosječna neto plaća za rujan ove godine isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza, u iznosu od 1.857 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 754 eura. I najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome bila je u zračnom prijevozu, u iznosu od 2.692 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 987 eura. U rujnu je bilo prosječno 167 plaćenih sati, što je u odnosu na kolovoz ove godine manje za 8,7 posto. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnostima vodni prijevoz i pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu (175), a najmanji u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (143). Prosječna mjesečna neto satnica u rujnu je iznosila 6,75 eura, što je za 18,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.