Prošle je godine zabilježeno 7,5 milijuna novih slučajeva tuberkuloze, što je najviše od 1995. godine, objavila je prije nekoliko dana Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Iako se broj slučajeva te pomalo zaboravljene bolesti povećao, vjerojatno se radi i o značajnom broju ljudi koji su još tijekom pandemije razvili tuberkulozu, ali im je bila nedijagnosticirana jer su zdravstveni sustavi diljem svijeta bili preopterećeni oboljelima od covida-19.
Ipak, tuberkuloza je nakon covida najzaraznija smrtonosna bolest na svijetu: prošle je godine odnijela 1,3 milijuna života što je poboljšanje u odnosu na 2021. kada je ubila 1,4 milijuna ljudi.
U 2022. najveći broj novih slučajeva tuberkuloze zabilježen je regiji jugoistočne Azije WHO-a (46 posto), a slijede afrička regija (23 posto) i zapadni Pacifik (18 posto). Oko 87 posto novih slučajeva tuberkuloze registrira se u 30 zemalja, među kojima prednjače Bangladeš, Kina, Demokratska Republika Kongo, Indija, Indonezija, Nigerija, Pakistan i Filipini. U Hrvatskoj od tuberkuloze godišnje oboli oko 150 ljudi.
– Tisućljećima su naši preci patili i umirali od tuberkuloze, a da nisu znali što je to, što ju je uzrokovalo ili kako je zaustaviti. Danas imamo znanje i alate o kojima su oni mogli samo sanjati. Imamo političku obvezu i imamo priliku koju nijedna generacija u povijesti čovječanstva nije imala: priliku napisati posljednje poglavlje u priči o tuberkulozi – rekao je glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, najavivši da je prvo novo cjepivo protiv tuberkuloze u posljednjih 100 godina u završnoj fazi ispitivanja.
Tuberkuloza (TBC) je zarazna bolest uzrokovana bakterijama roda Mycobacterium tuberculosis. Najčešće zahvaća pluća, ali može zahvatiti i druge organe. Riječ je o kapljičnoj infekciji koja se zrakom širi od oboljele na zdravu osobu. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom kašljanja, kihanja ili govora zaražene osobe. Te kapljice mogu udahnuti osobe koje se nalaze u blizini i inficirati se. Udisanjem bakterije dospiju do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu.
Poznata i kao “bijela smrt”, tuberkuloza je bolest stara koliko i čovječanstvo. Od te zarazne bolesti još prije 70 tisuća godina obolijevali naši preci, lovci sakupljači u Africi. U 18. stoljeću bolest je uzrokovala više od 30 posto svih smrtnih slučajeva u Europi, a tijekom povijesti bila je poznata i kao “romantična bolest” jer su od nje bolovali brojni pjesnici, književnici i umjetnici kao što su John Keats, Percy Bysshe Shelley, Frédéric Chopin, Anton Čehov, Franz Kafka, Emily Brontë, Amedeo Modigliani i drugi. Široko rasprostranjeno uvjerenje bilo je da tuberkuloza pomaže umjetničkom talentu.
S pojavom antibiotika streptomicina krajem 1940-ih te zatim razvojem niza učinkovitih lijekova, tzv. antituberkulotika, činilo se da je bitka protiv tuberkuloze dobivena. Liječenje tuberkuloze prosječno traje šest mjeseci i obično zahtijeva istovremeno uzimanje tri ili četiri lijeka prva dva mjeseca, a potom još četiri mjeseca uzimanje dva lijeka.
Međutim, zbog manjkavosti javnog zdravstvenog sustava u nizu zemalja u razvoju, smanjenog imunološkog odgovora kod pacijenata s AIDS-om, razvoja otpornosti na lijekove te ekstremnog siromaštva u mnogim dijelovima svijeta, tuberkuloza je i dalje smrtonosna bolest.
Znanstvenike i liječnike zabrinjava kontinuirani rast broja oboljelih od multirezistentne tuberkuloze (MDR-TB), uzrokovane bakterijskim sojem otpornim na barem dva od šest glavnih antibiotika koji se koriste tijekom prvih šest mjeseci liječenja. Od multirezistentne tuberkuloze godišnje diljem svijeta umire 250.000 ljudi.
