Apple se našao u velikim problemima zbog spora na Europskom sudu pravde (ECJ) jer je presuda iz 2020. o njegovom poslovanju u Irskoj dovedena u pitanje, što bi u konačnici moglo završiti s kaznom od 14,3 milijardi eura za američkog tehnološkog diva.
Naime, glavni odvjetnik Suda Giovanni Pitruzzella kazao je da ključnu odluku kojom se poništava nalog Europske unije Appleu da Irskoj plati 14,3 milijarde eura zaostalih poreza “treba ostaviti po strani”, piše Financial Times. Iako mišljenja nezavisnih odvjetnika nisu obvezujuća, često utječu na konačne presude najvišeg suda EU-a.

Opći sud, drugi najviši sud u EU-u, presudio je 2020. da Bruxelles nije dokazao Appleovu nezakonitu ekonomsku prednost u Irskoj po pitanju poreza.

“Sud je počinio niz pogrešaka u pravu te nije uspio ispravno procijeniti sadržaj i posljedice određenih metodoloških pogrešaka. Posljedično, mora provesti novu procjenu”, kazao je Pitruzzella.

Odluka ECJ-a očekuje se sljedeće godine. Povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager rekla je 2016. da su posebni porezni aranžmani omogućili Appleovu poreznu stopu ispod jedan posto i dali mu nepravednu prednost u odnosu na konkurente, kršeći pravila bloka o državnoj pomoći.

Irska je 2018. naplatila 14,3 milijarde eura spornih zaostalih poreza i kamata od Applea, koje otad drži na tzv. “escrow” računu dok traje pravni proces. Aidan Regan, izvanredni profesor političke ekonomije na Sveučilišnom koledžu u Dublinu i stručnjak za irski porez na dobit, kaže da je argument Europske komisije bio da je Irska zapravo “dala Appleu nepravednu prednost na tržištu jer su mogli akumulirati toliku dobit bez poreza za takav iznos tijekom dugog perioda”.
Kompanija je ustvrdila da je presuda Općeg suda vrlo jasna da Apple nije dobio nikakvu selektivnu prednost niti državnu pomoć. Irske vlasti također su u četvrtak ponovile svoje inzistiranje da tvrtka nije imala povlašteni tretman.

“Stav Irske je uvijek bio i ostaje da je plaćen točan iznos irskog poreza i da Irska nije dala nikakvu državnu pomoć Appleu”, rekao je ministar financija Michael McGrath u izjavi.

Taj slučaj u fokus kritika stavlja dugogodišnju irsku politiku inzistiranja na niskom porezu na dobit za pokretanje ulaganja. Porezna stopa od 12,5 posto pomogla je privući globalne tehnološke i farmaceutske tvrtke i omogućila im velike povrate, pri čemu su se prihodi od poreza na dobit više nego utrostručili u posljednjih osam godina na rekordnih 22,6 milijardi eura prošle godine, prenosi Poslovni dnevnik.

Irska sada osniva državni fond kako bi uštedjela neočekivane prihode od poreza, ali dok se zemlja u siječnju priprema povećati svoju stopu poreza na dobit na 15 posto prema dogovoru s OECD-om, primici od poreza na dobit naglo su pali u svakom od posljednja tri mjeseca.

Apple se našao u velikim problemima zbog spora na Europskom sudu pravde (ECJ) jer je presuda iz 2020. o njegovom poslovanju u Irskoj dovedena u pitanje, što bi u konačnici moglo završiti s kaznom od 14,3 milijardi eura za američkog tehnološkog diva.
Naime, glavni odvjetnik Suda Giovanni Pitruzzella kazao je da ključnu odluku kojom se poništava nalog Europske unije Appleu da Irskoj plati 14,3 milijarde eura zaostalih poreza “treba ostaviti po strani”, piše Financial Times. Iako mišljenja nezavisnih odvjetnika nisu obvezujuća, često utječu na konačne presude najvišeg suda EU-a.

Opći sud, drugi najviši sud u EU-u, presudio je 2020. da Bruxelles nije dokazao Appleovu nezakonitu ekonomsku prednost u Irskoj po pitanju poreza.

“Sud je počinio niz pogrešaka u pravu te nije uspio ispravno procijeniti sadržaj i posljedice određenih metodoloških pogrešaka. Posljedično, mora provesti novu procjenu”, kazao je Pitruzzella.

Odluka ECJ-a očekuje se sljedeće godine. Povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager rekla je 2016. da su posebni porezni aranžmani omogućili Appleovu poreznu stopu ispod jedan posto i dali mu nepravednu prednost u odnosu na konkurente, kršeći pravila bloka o državnoj pomoći.

Irska je 2018. naplatila 14,3 milijarde eura spornih zaostalih poreza i kamata od Applea, koje otad drži na tzv. “escrow” računu dok traje pravni proces. Aidan Regan, izvanredni profesor političke ekonomije na Sveučilišnom koledžu u Dublinu i stručnjak za irski porez na dobit, kaže da je argument Europske komisije bio da je Irska zapravo “dala Appleu nepravednu prednost na tržištu jer su mogli akumulirati toliku dobit bez poreza za takav iznos tijekom dugog perioda”.
Kompanija je ustvrdila da je presuda Općeg suda vrlo jasna da Apple nije dobio nikakvu selektivnu prednost niti državnu pomoć. Irske vlasti također su u četvrtak ponovile svoje inzistiranje da tvrtka nije imala povlašteni tretman.

“Stav Irske je uvijek bio i ostaje da je plaćen točan iznos irskog poreza i da Irska nije dala nikakvu državnu pomoć Appleu”, rekao je ministar financija Michael McGrath u izjavi.

Taj slučaj u fokus kritika stavlja dugogodišnju irsku politiku inzistiranja na niskom porezu na dobit za pokretanje ulaganja. Porezna stopa od 12,5 posto pomogla je privući globalne tehnološke i farmaceutske tvrtke i omogućila im velike povrate, pri čemu su se prihodi od poreza na dobit više nego utrostručili u posljednjih osam godina na rekordnih 22,6 milijardi eura prošle godine, prenosi Poslovni dnevnik.

Irska sada osniva državni fond kako bi uštedjela neočekivane prihode od poreza, ali dok se zemlja u siječnju priprema povećati svoju stopu poreza na dobit na 15 posto prema dogovoru s OECD-om, primici od poreza na dobit naglo su pali u svakom od posljednja tri mjeseca.