Civilne žrtve moraju se izbjeći, a izraelski odgovor mora biti usmjeren na Hamas, a ne protiv palestinskog naroda u Gazi, rekao je u nedjelju, nakon jesenskog Vijeća EU-a održanog tijekom vikenda u Bruxellesu, hrvatski premijer Andrej Plenković u razgovoru za France 24.
Podsjetio je na “namjernu provokaciju” Hamasa, teroristički napad izveden 7. listopada, kao i na potporu EU-a kada je posrijedi pravo Izraela da “zaštiti svoju sigurnost, ali i da se brani, poštujući pritom međunarodno i humanitarno pravo”. Istaknuo je da “se civilne žrtve moraju izbjeći, a izraelski odgovor mora biti usmjeren na Hamas, a ne protiv palestinskog naroda u Gazi”.
Europska unija reagirala je zbunjeno i oklijevajući, a potom je uslijedilo nekoliko posjeta europskih čelnika Izraelu, bez ranije dogovorenog plana, prenosi France 24, francuska državna informativna tv mrežu sa sjedištem u Parizu.
Na posljednjem Vijeću europski su čelnici donijeli zajednički zaključak kojim pozivaju na stanke u sukobima, kao i na otvaranje humanitarnih koridora.
Teme o kojima se razgovaralo na Vijeću EU-a bili su sukob između Izraela i Hamasa, ali i sukob između Ukrajine i Rusije. Europski čelnici su, među ostalim raspravljali i o proširenju EU-a, granicama, imigraciji te o gospodarskim perspektivama i pravilima EU-a.
Europska unija najveći je donator humanitarne pomoći Palestincima (1,2 milijarde eura u posljednje dvije godine), no čini se da njezino djelovanje nema previše utjecaja u regiji, smatra France 24.
“Odluka Komisije o utrostručenju količine humanitarne pomoći, uz potporu zemalja članica, bila je važna i nužna”, rekao je za France 24 hrvatski premijer. “Nedavni politički posjeti predstavnika europskih institucija i šefova država i vlada poslali su jasnu poruku: osudu, potrebu da se izbjegavaju civilne žrtve, kao i eskalacija sukoba u regiji, s obzirom na to da sada imamo previše sukoba u Europi”.
Francuska informativna tv mreža piše kako Plenković ovdje očito misli na drugi sukob koji trenutačno zaokuplja Europljane, a to je rat između Rusije i Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij strahuje da će sukob na Bliskom istoku odvratiti pozornost Europske unije od rata koji već više od 18 mjeseci bjesni u njegovoj zemlji.
No Plenković je pojasnio: “Uvijek je teško upravljati s nekoliko kriza (…), no smatram da nema razloga za brigu kada je u pitanju Ukrajina. Potpora Ukrajini je vrlo, vrlo široka (…) i uvijek je prioritet Europske unije”, unatoč, kako je kazao, nedavnom povratku na vlast slovačkog populista Roberta Fica, koji je izjavio da više ne želi vojno podržavati Kijev i da će njegova pomoć biti ograničena na humanitarnu pomoć.
“Važno je mišljenje velike većine zemalja članica (…) i s vremenom vjerujem da će se Slovačka uskladiti s glavnim linijama europske politike”, kazao je Plenković.
Još jedan europski političar, čija je zemlja članica EU-a, izaziva probleme kada je posrijedi rusko-ukrajinski sukob. To je mađarski premijer Viktor Orban, koji se na nedavnom samitu u Kini sastao s Vladimirom Putinom.
Plenković je kazao da ga taj susret “nije iznenadio” te je dodao da “postoji određena dosljednost u onome što on radi, s obzirom na to da je oduvijek imao izdvojen stav u pogledu potpore Ukrajini. (…) A to uopće nije politika velike većine zemalja članica.”
Istodobno je Hrvatska obećala pet milijuna eura dodatne pomoći Ukrajini za razminiranje.
No France 24 izvješćuje da je stajalište Hrvatske za neke dvosmisleno jer je ta zemlja dala na znanje da ne može isključiti zabranu uvoza ukrajinskih žitarica, poput Poljske, Mađarske i Slovačke. Hrvatski premijer pojasnio je o čemu je riječ. “Rečeno je da Hrvatska može ponuditi svoje luke za prijevoz ukrajinskog žita. (…) Zamisao je bila Ukrajini ponuditi tranzit, a ne uvoz. To je velika razlika”, istaknuo je Plenković.
Podsjetio je i na potporu Hrvatske Ukrajini “od samoga početka”.
“Ukrajina je bila među prvih pet zemalja koje su priznale Hrvatsku 1991. I od samog početka, otprije deset godina, mi smo bili tu, iza Ukrajine.”
Plenković je istaknuo i pomoć Hrvatske pri “humanitarnom razminiranju”, kao i pravnu pomoć u slučaju budućih “suđenja ratnim zločincima”. Podsjetio je da je i Hrvatska bila “žrtva režima Slobodana Miloševića”, zbog čega smatra da “nitko drugi Ukrajini ne može ponuditi stručnost kakvu mi posjedujemo na ovome području”.
