Upozorenja ekonomskih stručnjaka koja objavljujemo u posljednjih nekoliko mjeseci, da će recesija u Njemačkoj i ekonomska kriza u Europi ostaviti traga na bh. ekonomiju, pokazuju se točnima. Prema izvještaju Agencije za statistiku BiH, naša je zemlja u kolovozu zabilježila pad industrijske proizvodnje za 2,2 posto u odnosu na srpanj. Mjesečni pad prometa na domaćem tržištu iznosio je 0,5, a na stranom 3,7 posto.
Ukupan promet
– U kolovozu 2023., u poređenju s istim mjesecom prošle godine, ukupan promet industrije u BiH bilježi pad za 8,8 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom periodu na domaćem tržištu zabilježen je rast za 1 posto, a na stranom tržištu pad za 17,4 posto – priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.
Pad na inozemnom tržištu pokazuje da ne stižu porudžbine, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
– Zbog krize u njihovim zemljama europski kupci manje kupuju. Naša industrija je servisirala Europu, tako da sada imamo manje posla za naše radnike – ističe Pavlović.
Dodaje da će kriza u Europi pojačati nezadovoljstvo u zemljama od kojih većinu očekuju izbori. Iz ugla BiH, puno izbora nema, osim hitnog rasterećenja privrede i oživljavanja zaboravljene ekonomske diplomacije, kako bi se pokušao nadomjestiti gubitak tržišta.
Ekonomski odnosi
– Ono što možemo je da smanjimo opterećenje na plaće za 50 posto. S druge strane, nismo iskoristili našu diplomatsku mrežu. Potpuno smo zanemarili ekonomske odnose s drugim zemljama jer smo ukinuli pozicije ekonomskog atašea, ljudi koji treba da razvijaju trgovinske i poslovne veze lokalnih zemalja s BiH – ističe Pavlović.
Sjetimo se kako je to bilo u prethodnoj državi, u Titovoj Jugoslaviji. Najveći poslovi su bili u afričkim zemljama, gdje smo gradili brane, puteve, elektrificirali željeznicu, čak smo Sadamu Huseinu izgradili podzemni aerodrom, navodi Pavlović.
