Hrvatska ima interes za suradnju sa zemljama Latinske Amerike između ostaloga i zbog velike hrvatske dijaspore u tom dijelu svijeta, rekao je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Za razumijevanje naše pozicije važno je imati na umu da u državama Latinske Amerike i Kariba sve zajedno, prema procjenama naših različitih resora, živi čak oko 650 tisuća Hrvata”, rekao je Plenković koji je u ponedjeljak i utorak sudjelovao na sastanku na vrhu država članica EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC).

Riječ je uglavnom o potomcima hrvatskih iseljenika koji su u različitim fazama, ponajviše dvadesetoga stoljeća, odlazili u Latinsku Ameriku.

“Skoro da i nema hrvatske obitelji, osobito u priobalnom području, koja nema barem nekoga da nije otišao u jednu od Amerika ili Australiju”, kazao je Plenković.

Najviše ih je u Argentini, oko 250 tisuća, u Čileu oko 200 tisuća, Brazilu 80-tak tisuća. Mnogi potomci hrvatskih iseljenika postali su važni akteri u političkom i gospodarskom životu zemalja u kojima žive. Jedan od njih je Gabrijel Borić koji je postao predsjednik Čilea.

Plenković je na marginama samita razgovarao s Borićem”, koji je, kako je rekao, “vrlo pozitivan prema domovini svojih predaka”.

Hrvatski je šef vlade također bilateralno razgovarao s predsjednikom Brazila Luizom Inaciom Lulom da Silvom i Argentine Albertom Angelom Fernandezom.  

“To su nama tri najintersantnije zemlje u tom području i u njima imamo veleposlanstva iz kojih pokrivamo cijelu regiju”.

Govoreći o sastanku s argentinskim predsjednikom, Plenković je rekao da su Argentina i Hrvatska u skupini od šest zemalja koje imaju ambiciju ući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

“Htio sam malo htio vidjeti kako idu njihove pripreme s obzirom na zahtjevne fiskalne, financijske i ekonomske prilike u Argentini, gdje je inflacija oko 100 posto, tako da nije loše vidjeti kako se jedna velika zemlja nosi s ovakvom krizom, što oni rješavaju kroz različite programe s MMF-om”, pojasnio je Plenković.

Gospodarska razmjena između Hrvatske i zemalja CELAC-a nije velika, prošle godine vrijednost robne razmjene dosegnula je 221 milijun dolara.

“To po mome dubokom uvjerenju nije dovoljno i postoji želja da unaprijedimo gospodarsku suradnju”, dodao je.

Hrvatski interesi u odnosima sa zemljama CELAC-a sukladni su interesima EU-a, a to su suradnja u digitalnoj i zelenoj tranziciji, jači utjecaj u tim zemljama i pozicioniranje tih zemalja u odnosu prema Kini i Rusiji koje bi bilo bliže europskom stajalište te partnerstvo u području ključnih sirovina.

Argentina, Bolivija i Čile imaju oko 56 posto svjetskih rezervi litija, koji je neophodan za proizvodnju baterija za električne automobile.

CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. iznosio 61 posto.

Južnoameričke zemlje izvoze mineralne sirovine u Kinu odakle onda uvoze gotove proizvode. Kada se radi o ponudama EU-a za partnerstvo u proizvodnji litija, iz nekih zemalja čuju se optužbe za “neokolonijalizam”.

Europska unija je treći gospodarski partner Latinske Amerike i najveći investitor i donator. Izravna ulaganja europskih tvrtki u te zemlje 2021. godine dosegnula su 693 milijarde eura, što je za 23 milijarde više od ukupnog ulaganja europskih tvrtki u Kinu, Indiju i Japan.

 Hrvatska ima interes za suradnju sa zemljama Latinske Amerike između ostaloga i zbog velike hrvatske dijaspore u tom dijelu svijeta, rekao je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Za razumijevanje naše pozicije važno je imati na umu da u državama Latinske Amerike i Kariba sve zajedno, prema procjenama naših različitih resora, živi čak oko 650 tisuća Hrvata”, rekao je Plenković koji je u ponedjeljak i utorak sudjelovao na sastanku na vrhu država članica EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC).

Riječ je uglavnom o potomcima hrvatskih iseljenika koji su u različitim fazama, ponajviše dvadesetoga stoljeća, odlazili u Latinsku Ameriku.

“Skoro da i nema hrvatske obitelji, osobito u priobalnom području, koja nema barem nekoga da nije otišao u jednu od Amerika ili Australiju”, kazao je Plenković.

Najviše ih je u Argentini, oko 250 tisuća, u Čileu oko 200 tisuća, Brazilu 80-tak tisuća. Mnogi potomci hrvatskih iseljenika postali su važni akteri u političkom i gospodarskom životu zemalja u kojima žive. Jedan od njih je Gabrijel Borić koji je postao predsjednik Čilea.

Plenković je na marginama samita razgovarao s Borićem”, koji je, kako je rekao, “vrlo pozitivan prema domovini svojih predaka”.

Hrvatski je šef vlade također bilateralno razgovarao s predsjednikom Brazila Luizom Inaciom Lulom da Silvom i Argentine Albertom Angelom Fernandezom.  

“To su nama tri najintersantnije zemlje u tom području i u njima imamo veleposlanstva iz kojih pokrivamo cijelu regiju”.

Govoreći o sastanku s argentinskim predsjednikom, Plenković je rekao da su Argentina i Hrvatska u skupini od šest zemalja koje imaju ambiciju ući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

“Htio sam malo htio vidjeti kako idu njihove pripreme s obzirom na zahtjevne fiskalne, financijske i ekonomske prilike u Argentini, gdje je inflacija oko 100 posto, tako da nije loše vidjeti kako se jedna velika zemlja nosi s ovakvom krizom, što oni rješavaju kroz različite programe s MMF-om”, pojasnio je Plenković.

Gospodarska razmjena između Hrvatske i zemalja CELAC-a nije velika, prošle godine vrijednost robne razmjene dosegnula je 221 milijun dolara.

“To po mome dubokom uvjerenju nije dovoljno i postoji želja da unaprijedimo gospodarsku suradnju”, dodao je.

Hrvatski interesi u odnosima sa zemljama CELAC-a sukladni su interesima EU-a, a to su suradnja u digitalnoj i zelenoj tranziciji, jači utjecaj u tim zemljama i pozicioniranje tih zemalja u odnosu prema Kini i Rusiji koje bi bilo bliže europskom stajalište te partnerstvo u području ključnih sirovina.

Argentina, Bolivija i Čile imaju oko 56 posto svjetskih rezervi litija, koji je neophodan za proizvodnju baterija za električne automobile.

CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. iznosio 61 posto.

Južnoameričke zemlje izvoze mineralne sirovine u Kinu odakle onda uvoze gotove proizvode. Kada se radi o ponudama EU-a za partnerstvo u proizvodnji litija, iz nekih zemalja čuju se optužbe za “neokolonijalizam”.

Europska unija je treći gospodarski partner Latinske Amerike i najveći investitor i donator. Izravna ulaganja europskih tvrtki u te zemlje 2021. godine dosegnula su 693 milijarde eura, što je za 23 milijarde više od ukupnog ulaganja europskih tvrtki u Kinu, Indiju i Japan.