Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održano je predavanje na temu „Od pismenosti do književnosti: Hrvatska književnost u BiH“ književnika Ivana Lovrenovića.
Lovrenović je naglasio značaj književnosti kao jezične umjetnosti. Po pitanju razumijevanja hrvatske književnosti istaknuo je važnim socio-kulturni kontekst u kojem ona nastaje i živi. „To je višestruk, pluralan kontekst. Izučavati književnost u svim relevantnim okolnosti toga konteksta vrlo je plodonosno izazovan posao za istraživača književnosti.“
Lovrenović je istaknuo kako je hrvatsku književnost u Bosni i Hercegovini nemoguće istraživati bez konzultiranja autora poput Jovana Kršića, Zdenka Lešića ili Midhata Begića, pa do suvremenih autora Perine Meić, Ive Beljan Kovačić, Envera Kazaza, Davora Beganovića i Nebojše Lujanovića.
„Ivo Andrić je najvažnija hrvatska činjenica. Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini ima svoju prepoznatljivu unutarnju konzistenciju, ali ona i organski sudjeluje u širem kontekstu bh. književnosti. Ona je konstitutivni element ukupne interaktivne književnosti u BiH“, poručio je.
Na Filozofskom fakultetu SUM-a ovim predavanjem počeo je ciklus predavanja Mostarski filološki susreti.
Prodekanica za međunarodnu suradnju doc. dr. sc. Jelena Jurčić je istaknula kako je ideja ciklusa popularizirati filologiju kao znanstveno polje u svim svojim granama.
„Ideja koja danas vlada u suvremenom svijetu je da sve više govorimo o digitalnim tehnologijama te o umjetnim inteligencijama, a filologija ima određen naziv koji se smatra da propada, da ne postoji te se dovodi u pitanje njena svrsishodnost. Ideja ovog susreta je sve više popularizirati filologiju, prikazati kako ona koegzistira u suvremenom svijetu i na koji način se razvija“, rekla je Jurčić.
