Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, čije su stranke dio vladajuća koalicije na državnoj razini u BiH, izjavili su da neće osporavati izgradnju dvaju plinovoda s Hrvatskom i Srbijom te iznenađujuće najavili rješavanja niza drugih otvorenih pitanja.

 Tijekom ovoga tjedna Dodik i Konaković su izmijenili nekoliko oštrih poruka, a čelnik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjednik Republike Srpske je najavio kako će blokirati rad Vijeća ministara ukoliko se ne odobri izgradnja istočne plinske interkonekcije sa Srbijom.

Entitet Federacija BiH razvija projekt o plinskoj interkonekciji s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, na čiju je realizaciju ovoga tjedna pozvao i hrvatski premijer Andrej Plenković, u govoru na ceremoniji otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023. Istodobno, Republika Srpska paralelno planira izgraditi plinovod sa Srbijom, kojim će pristizati ruski plin.

“Republika Srpska nikada nije pravila problem u vezi s južnom plinskom konekcijom i spremna je glasati za ovaj prijedlog, ali se ovo pitanje ne smije uvjetovati istočnom plinskom konekcijom”, rekao je Dodik nakon sastanka s Konakovićem u Banjoj Luci.

Konaković je rekao kako su se sugovornici dogovorili da se međusobno ne osporavaju projekti iz dvaju entiteta, što je bila praksa u ranijim sazivima Vijeća ministara i entitetskih vlada.

“Vijeće ministara riješilo je preko 400 pitanja koja nisu rješavana godinama. Zaključili smo da bez obzira na neke razlike, postoje pitanja o kojima se možemo dogovoriti bez uvjetovanja”, rekao je Konaković, koji je i čelnik stranke Naroda i pravde.

Konaković i Dodik najavili su kako će sljedećeg tjedna započeti razgovori i oko Zakona o vanjskim poslovima, kojim bi se otklonili prijepori koji postoje.

U BiH postoje različita stajališta srpske, hrvatske i bošnjačke strane o brojnim vanjskopolitičkim pitanjima, od integracije zemlje prema NATO savezu, reformama prema EU, agresije na Ukrajinu, zbog čega stajališta najviših dužnosnika najčešće ne reflektiraju službeno stajalište te zemlje.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, čije su stranke dio vladajuća koalicije na državnoj razini u BiH, izjavili su da neće osporavati izgradnju dvaju plinovoda s Hrvatskom i Srbijom te iznenađujuće najavili rješavanja niza drugih otvorenih pitanja.

 Tijekom ovoga tjedna Dodik i Konaković su izmijenili nekoliko oštrih poruka, a čelnik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjednik Republike Srpske je najavio kako će blokirati rad Vijeća ministara ukoliko se ne odobri izgradnja istočne plinske interkonekcije sa Srbijom.

Entitet Federacija BiH razvija projekt o plinskoj interkonekciji s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, na čiju je realizaciju ovoga tjedna pozvao i hrvatski premijer Andrej Plenković, u govoru na ceremoniji otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023. Istodobno, Republika Srpska paralelno planira izgraditi plinovod sa Srbijom, kojim će pristizati ruski plin.

“Republika Srpska nikada nije pravila problem u vezi s južnom plinskom konekcijom i spremna je glasati za ovaj prijedlog, ali se ovo pitanje ne smije uvjetovati istočnom plinskom konekcijom”, rekao je Dodik nakon sastanka s Konakovićem u Banjoj Luci.

Konaković je rekao kako su se sugovornici dogovorili da se međusobno ne osporavaju projekti iz dvaju entiteta, što je bila praksa u ranijim sazivima Vijeća ministara i entitetskih vlada.

“Vijeće ministara riješilo je preko 400 pitanja koja nisu rješavana godinama. Zaključili smo da bez obzira na neke razlike, postoje pitanja o kojima se možemo dogovoriti bez uvjetovanja”, rekao je Konaković, koji je i čelnik stranke Naroda i pravde.

Konaković i Dodik najavili su kako će sljedećeg tjedna započeti razgovori i oko Zakona o vanjskim poslovima, kojim bi se otklonili prijepori koji postoje.

U BiH postoje različita stajališta srpske, hrvatske i bošnjačke strane o brojnim vanjskopolitičkim pitanjima, od integracije zemlje prema NATO savezu, reformama prema EU, agresije na Ukrajinu, zbog čega stajališta najviših dužnosnika najčešće ne reflektiraju službeno stajalište te zemlje.