U Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine u radu je više predmeta u kojima je Milorad Dodik u svojstvu prijavljene ili osumnjičene osobe, potvrđeno je Feni u tom tužiteljstvu. Referirajući se na upit o tome da li je protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a, formiran predmet ili više njih zbog negiranja genocida u Srebrenici, iz Tužiteljstva BiH navode kako je u predmetima koji se odnose na član 145a. KZ BiH, Dodik u statusu prijavljene osobe u više predmeta u kojima postupajući tužitelji vrše provjere navoda iz prijava.
– O daljem statusu predmeta, odnosno naredbama o provođenju ili neprovođenju istrage, odluku će nakon izvršenih potrebnih radnji donijeti postupajući tužitelji koji postupaju u konkretnim predmetima – kazali su Feni iz Tužiteljstva BiH u osvrtu na upit u vezi s procedurom u tim slučajevima.
Spomenutim članom 145a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZBiH) sankcionirano je izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radi se o odredbi kojom su zaprijećene kazne zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.
Konkretno, član 145a. KZ-a BiH glasi:
(1) Tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Tko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. travnja 1495. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe lica ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe lica ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Tko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
(5) Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registruje naziv po ili prema licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča lice osuđeno pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(7) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je dužnosnik ili odgovorno lice ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
