Brojke su jasne: ljudi bez njemačke putovnice zarađuju manje u Njemačkoj od svojih Nijemaca.
Prema podacima Njemačke agencije za zapošljavanje, prosječna bruto primanja tri milijuna stranih zaposlenika s punim radnim vremenom u 2019. iznosila su oko 2.600 eura, što je oko četvrtine manje od Nijemaca, koji su zarađivali oko 3.500 eura bruto.
Istraživanje očitog jaza u plaćama tek je u povojima, ali već je jasno kako postoji mnogo razloga za ovu praksu. Njemački mediji navode i kako diskriminacija ima vjerojatno ulogu u svemu, piše Fenix-magazin.
Razlike u plaćama između Nijemaca i stranih radnika
Prema mišljenju stručnjaka, značajan dio razlike u plaćama može se objasniti različitim osobnim zahtjevima njemačkih i stranih zaposlenika.
Zbog niže prosječne dobi, radnici koji dolaze iz inozemstva često imaju manje profesionalnog iskustva i vještina od svojih njemačkih kolega, te su stoga općenito manje plaćeni.
Tu tezu podupire i statistika Njemačke agencije za zapošljavanje: 37 posto zaposlenika sa stranim državljanstvom radi u sektoru s niskim plaćama, u usporedbi s 16 posto njemačkih zaposlenika.
Ne samo mladi, nekvalificirani imigranti, već i migranti sa stručnim kvalifikacijama iz svoje matične zemlje često imaju teškoće na njemačkom tržištu rada na početku.
Nepoznavanje njemačkog jezika je prepreka
Priznavanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu od strane njemačkih vlasti i tvrtki često traje dugo ili se uopće ne napravi.
Nepoznavanje njemačkog jezika još je jedna prepreka stranim radnicima. Prema studiji Instituta za ekonomska istraživanja u Kölnu (IW) iz 2019., strani zaposlenici moraju govoriti njemački jezik na istoj razini kao Nijemci kako bi dobili slične plaće.
Općenito, razlika u plaćama između stranih radnika i Nijemaca značajno se smanjuje s povećanjem duljine boravka, profesionalnog iskustva i završene daljnje obuke.
Studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) iz 2015. pokazuje kako strani radnici u prve dvije godine boravka primaju samo 55 do 61 posto prosječne zarade svojih njemačkih kolega.
U sljedećih šest do deset godina prihodi se penju na 71 do 78 posto plaće Nijemaca, a nakon deset godina boravka u Njemačkoj migranti u prosjeku ostvaruju oko 90 posto prosječnih primanja Nijemaca.
Ovi rezultati jasno pokazuju kako razlika u plaćama između useljenika i Nijemaca u velikoj mjeri ovisi o čimbenicima kao što su poznavanje jezika, profesionalno iskustvo i daljnje usavršavanje, te da se s vremenom smanjuje.
Također, pokazuje kako uspješna integracija u njemačko tržište rada ovisi o mnogim čimbenicima i da je to dugoročan proces.
Isti posao, manje novca
Ali, što ako Nijemci i ljudi s migrantskom pozadinom rade isti posao? Ako Nijemci i migranti rade isti posao s potpuno istim strukturnim karakteristikama kao što su opis posla, dob, profesionalno iskustvo i jezične vještine, istraživači još uvijek pronalaze prilagođenu razliku u plaćama od oko šest posto, pišu njemački mediji. Mogući razlog ove razlike u plaćama mogla bi biti diskriminacija.
Njemačka agencija za borbu protiv diskriminacije ovu razliku u plaćama naziva migracijskom razlikom u plaćama. Riječ je o “pretpostavljenoj izravnoj i neizravnoj diskriminaciji osoba s migrantskim podrijetlom”.
Iako je jaz između plaća muškaraca i žena već dugo dokazan, migracijski jaz u plaćama još uvijek je malo istražen. Međutim, prvi znanstveni rezultati pokazuju kako bi to mogao biti globalni problem.
Studija koju je 2020. objavila UN-ova posebna organizacija ILO (Međunarodna organizacija rada) ispitala je razlike u plaćama migranata i lokalnog stanovništva u 49 zemalja i došla do zaključka kako migranti zarađuju oko 13 posto manje od domaćih za isti posao – s trendom rasta.
U prosjeku u EU razlika u plaćama između migranata i lokalnog stanovništva za isti posao i dalje je oko devet posto, navode njemački mediji.
Posebno su migrantice pogođene i u nepovoljnom su položaju kada je riječ o plaćama, kako zbog svog spola tako i zbog svog podrijetla.
Što strani radnici mogu učiniti?
Iako strani zaposlenici u Njemačkoj često imaju slične kvalifikacije kao i njihovi njemački kolege, često moraju živjeti s nižom plaćom. Ali koje se mjere mogu poduzeti kako bi se smanjila ova nejednakost u isplati plaća?
Prema autorima studije iz IW Köln i IAB, migranti bi trebali završiti daljnju obuku i tečajeve jezika kako bi prilagodili svoje vještine zahtjevima njemačkog tržišta rada.
Ako je riječ o diskriminaciji, Njemačka agencija za borbu protiv diskriminacije preporučuje da pogođeni prvo zatraže savjet od sindikata, radničkog vijeća ili agencije za borbu protiv diskriminacije.
Uspješna intervencija često ovisi o tome postoje li konkretni dokazi o različitim plaćama za iste kvalifikacije. Za nadati se kako će daljnja istraživanja i mjere pomoći u smanjenju jaza u plaćama stranih radnika i osigurati više jednakih mogućnosti i pravednosti na tržištu rada.
