Bivši gerilac i kosovski predsjednik Hashim Thaci, junak među svojim sunarodnjacima zbog predvođenja ustanka protiv srbijanske vlasti 1998-99. koja je u konačnici dovela do neovisnosti Kosova, izlazi u ponedjeljak pred sud u Hagu zbog navodnih ratnih zločina. 

Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu, sa sjedištem u Hagu, podigao je u studenom 2020. optužnicu protiv Thacija za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Thacija, bivšeg lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), u 10 točaka optužnice tereti se za progon, ubojstvo, mučenje, prisilan nestanak osoba i druge zločine počinjene tijekom borbe za neovisnost.

Bivši 54-godišnji predsjednik podnio je ostavku na dužnost šefa države odmah nakon podizanje optužnice i javio se u pritvorsku jedinicu suda u Haagu.

Trojica među njegovim najbližim suradnicima, uključujući dva bivša predsjednika parlamenta, suočeni su s istom optužnicom kao bivši gerilski borci Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Uz Thacija, istom su optužnicom obuhvaćeni Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi.

Sva četvorica su optužena za “udruženi zločinački poduhvat u okviru kojeg su izvedeni masovni, sustavni, napadi” na srpske civile na Kosovu i kosovske Albance koji su bili politički protivnici OVK. 

Specijalni sud za Kosovo imao je za cilj istražiti navodne zločine koje su počinili bivši pripadnici OVK nad etničkim manjinama i političkim protivnicima u razdoblju od siječnja 1998. do prosinca 2000. godine.

Od vođe gerilaca do predsjednika 

Kako su borbe jenjavale, a srbijanske snage se povukle uslijed bombardiranja NATO-a, Thaci je svoju zapovjedničku vojnu odoru zamijenio plavim odijelom i kravatom i krenuo u politiku.  Kad je Kosovo proglasilo neovisnost 2008., bio je premijer, a 2016. je postao predsjednik.

Uoči početka suđenja diljem Kosova su osvanuli plakati s fotografijama Thacija i bivšeg predsjednika parlamenta Veselija, uz natpise “Heroji rata i mira”.

U nedjelju je na Kosovu najavljen prosvjed u znak potpore bivšim braniteljima OVK.

No, s druge strane, ima i onih koji se nadaju da je suđenje posljednja prilika da saznaju što se desilo njihovim bližnjima.

Među njima je Olgica Bozanić koja još uvijek pokušava saznati što se točno dogodilo njezinoj braći, Todoru i Lazaru Kostiću čiji su posmrtni ostaci 2005. pronađeni u masovnoj grobnici na zapadu Kosova.

Ta je masovna grobnica pokrivena optužnicom.

“Iz izjava svjedoka znamo da su odvedeni iz sela s ostalim muškarcima u srpnju 1998. i da su bili mučeni. Ali ne znamo kada i kako su ubijeni, možda će na suđenju isplivati detalji”, rekla je Bozanić.

Braća Kostić su bili dio velike skupine zatočenih Srba u srpnju te godine i poslije ubijeni na rubu visoke stijene. Prema riječima jednog od istražitelja, egzekutori su pokušali sakriti tijela, no tim forenzičara UN-a je 2005. otkrio masovnu grobnicu.

Uz braću Bozanić, OVK je kasnije zatočio i ubio 15 njihovih rođaka.

“Očekujem da će krivci biti osuđeni kako više ne bi mogli mučiti i ubijati”, rekla je Olgica Bozanić.

Suđenje pojedincima, a ne OVK-u

Specijalni sud za Kosovo osnovan je 2015. i isključivo se bave slučajevima protiv bivših gerilaca OVK. Sjedište mu je u Haagu, a suci i tužitelji su međunarodni. 

Veliki broj kosovskih Albanaca sud u Haagu smatra pristranim.

Ehat Miftara, iz nevladinog Kosovskog pravnog instituta, poručuje da se ovo suđenje treba promatrati kao “slučaj protiv nekoliko osoba iz bivšeg OVK, a ne kao suđenje Oslobodilačkoj vojsci Kosova ili vrijednostima koje predstavlja narod Kosova”.

Sud je osnovan zasebno od bivšeg Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), također sa sjedištem u Hagu, na kojem je suđeno i presuđeno uglavnom srbijanskim dužnosnicima zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, BiH i Kosovu.

Tijekom rata na Kosovu je ubijeno više od 13.000 ljudi, većinom pripadnika većinskih kosovskih Albanaca. Tada je Kosovo još uvijek bila srpska pokrajina pod čvrstom rukom Slobodana Miloševića.

Miloševiću se na ICTY-ju sudilo za ratne zločine protiv kosovskih Albanaca, ali je 2006. umro u zatvoru, ne dočekavši presudu.

Srbija i dalje odbija priznati državnost Kosova.

Za strane i domaće odvjetnike u braniteljskom timu Thacija i ostalih optuženih, Priština je do sada izdvojila 16 milijuna eura.

U Thacijevom braniteljskom timu je i Amerikanac Gregory Kehoe koji je rekao da su tužiteljima na raspolaganju čak dvije godine za predočavanje dokaza.

“Taj je čovjek sve ove godine podnio veliku žrtvu i nadamo se da ćemo to moći pokazati u sudnici i dokazati da je on pošten i istinoljubiv čovjek te da ćemo postupak zaključiti njegovim oslobađanjem”, rekao je Kehoe.

Kehoe je bio u braniteljskom timu hrvatskog generala Ante Gotovine, a prethodno i član tima haškoga Tužiteljstva.

Sredinom veljače je na posljednjoj pripremnoj konferenciji za početak suđenja priopćeno da Ured specijalnog tužitelja za ratne zločine na Kosovu (SPO) u Hagu ima više od 300 svjedoka koji će dati svoje izjave tijekom sudskog postupka u slučaju protiv Tachija i ostalih, uz dodatak da će biti objelodanjeno više od 40 mjesta na kojima su navodno počinjeni zločini.

Bivši gerilac i kosovski predsjednik Hashim Thaci, junak među svojim sunarodnjacima zbog predvođenja ustanka protiv srbijanske vlasti 1998-99. koja je u konačnici dovela do neovisnosti Kosova, izlazi u ponedjeljak pred sud u Hagu zbog navodnih ratnih zločina. 

Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu, sa sjedištem u Hagu, podigao je u studenom 2020. optužnicu protiv Thacija za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Thacija, bivšeg lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), u 10 točaka optužnice tereti se za progon, ubojstvo, mučenje, prisilan nestanak osoba i druge zločine počinjene tijekom borbe za neovisnost.

Bivši 54-godišnji predsjednik podnio je ostavku na dužnost šefa države odmah nakon podizanje optužnice i javio se u pritvorsku jedinicu suda u Haagu.

Trojica među njegovim najbližim suradnicima, uključujući dva bivša predsjednika parlamenta, suočeni su s istom optužnicom kao bivši gerilski borci Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Uz Thacija, istom su optužnicom obuhvaćeni Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi.

Sva četvorica su optužena za “udruženi zločinački poduhvat u okviru kojeg su izvedeni masovni, sustavni, napadi” na srpske civile na Kosovu i kosovske Albance koji su bili politički protivnici OVK. 

Specijalni sud za Kosovo imao je za cilj istražiti navodne zločine koje su počinili bivši pripadnici OVK nad etničkim manjinama i političkim protivnicima u razdoblju od siječnja 1998. do prosinca 2000. godine.

Od vođe gerilaca do predsjednika 

Kako su borbe jenjavale, a srbijanske snage se povukle uslijed bombardiranja NATO-a, Thaci je svoju zapovjedničku vojnu odoru zamijenio plavim odijelom i kravatom i krenuo u politiku.  Kad je Kosovo proglasilo neovisnost 2008., bio je premijer, a 2016. je postao predsjednik.

Uoči početka suđenja diljem Kosova su osvanuli plakati s fotografijama Thacija i bivšeg predsjednika parlamenta Veselija, uz natpise “Heroji rata i mira”.

U nedjelju je na Kosovu najavljen prosvjed u znak potpore bivšim braniteljima OVK.

No, s druge strane, ima i onih koji se nadaju da je suđenje posljednja prilika da saznaju što se desilo njihovim bližnjima.

Među njima je Olgica Bozanić koja još uvijek pokušava saznati što se točno dogodilo njezinoj braći, Todoru i Lazaru Kostiću čiji su posmrtni ostaci 2005. pronađeni u masovnoj grobnici na zapadu Kosova.

Ta je masovna grobnica pokrivena optužnicom.

“Iz izjava svjedoka znamo da su odvedeni iz sela s ostalim muškarcima u srpnju 1998. i da su bili mučeni. Ali ne znamo kada i kako su ubijeni, možda će na suđenju isplivati detalji”, rekla je Bozanić.

Braća Kostić su bili dio velike skupine zatočenih Srba u srpnju te godine i poslije ubijeni na rubu visoke stijene. Prema riječima jednog od istražitelja, egzekutori su pokušali sakriti tijela, no tim forenzičara UN-a je 2005. otkrio masovnu grobnicu.

Uz braću Bozanić, OVK je kasnije zatočio i ubio 15 njihovih rođaka.

“Očekujem da će krivci biti osuđeni kako više ne bi mogli mučiti i ubijati”, rekla je Olgica Bozanić.

Suđenje pojedincima, a ne OVK-u

Specijalni sud za Kosovo osnovan je 2015. i isključivo se bave slučajevima protiv bivših gerilaca OVK. Sjedište mu je u Haagu, a suci i tužitelji su međunarodni. 

Veliki broj kosovskih Albanaca sud u Haagu smatra pristranim.

Ehat Miftara, iz nevladinog Kosovskog pravnog instituta, poručuje da se ovo suđenje treba promatrati kao “slučaj protiv nekoliko osoba iz bivšeg OVK, a ne kao suđenje Oslobodilačkoj vojsci Kosova ili vrijednostima koje predstavlja narod Kosova”.

Sud je osnovan zasebno od bivšeg Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), također sa sjedištem u Hagu, na kojem je suđeno i presuđeno uglavnom srbijanskim dužnosnicima zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, BiH i Kosovu.

Tijekom rata na Kosovu je ubijeno više od 13.000 ljudi, većinom pripadnika većinskih kosovskih Albanaca. Tada je Kosovo još uvijek bila srpska pokrajina pod čvrstom rukom Slobodana Miloševića.

Miloševiću se na ICTY-ju sudilo za ratne zločine protiv kosovskih Albanaca, ali je 2006. umro u zatvoru, ne dočekavši presudu.

Srbija i dalje odbija priznati državnost Kosova.

Za strane i domaće odvjetnike u braniteljskom timu Thacija i ostalih optuženih, Priština je do sada izdvojila 16 milijuna eura.

U Thacijevom braniteljskom timu je i Amerikanac Gregory Kehoe koji je rekao da su tužiteljima na raspolaganju čak dvije godine za predočavanje dokaza.

“Taj je čovjek sve ove godine podnio veliku žrtvu i nadamo se da ćemo to moći pokazati u sudnici i dokazati da je on pošten i istinoljubiv čovjek te da ćemo postupak zaključiti njegovim oslobađanjem”, rekao je Kehoe.

Kehoe je bio u braniteljskom timu hrvatskog generala Ante Gotovine, a prethodno i član tima haškoga Tužiteljstva.

Sredinom veljače je na posljednjoj pripremnoj konferenciji za početak suđenja priopćeno da Ured specijalnog tužitelja za ratne zločine na Kosovu (SPO) u Hagu ima više od 300 svjedoka koji će dati svoje izjave tijekom sudskog postupka u slučaju protiv Tachija i ostalih, uz dodatak da će biti objelodanjeno više od 40 mjesta na kojima su navodno počinjeni zločini.