U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je manje živorođenih, a broj preminulih se povećava. Ono što dodatno otežava situaciju jeste i odlazak mladih.
Na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini evidentirano je 27.143 živorođene djece i 50.333 umrlih, što znači da je 23.190 osoba umrlo više u odnosu na broj živorođene djece.
Prirodni priraštaj
U prvih devet mjeseci 2022. rođena su 18.492 mališana, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,29 posto. Za to vrijeme umrlo je 30.687 osoba, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja umrlih za 12,59 posto.
Demograf Stevo Pašalić kazao je za “Avaz” da je bitno da se prati petogodišnji period, a ne samo godišnji, koji može varirati.
– Jasno je da je u tih posljednjih pet godina, od 2017. do 2021., trend smanjenja broja novorođenih. Druga komponenta je bitna, zato što je nama u posljednjim godinama stopa umiranja značajno porasla, naročito 2020. i 2021. zbog koronavirusa – kazao je Pašalić.
Najveći gubici
Dodao je da je u regionu slična situacija kada su posljedice koronavirusa u pitanju. Pašalić je naglasio da su to i dalje nepovoljni trendovi, jer je još visoka stopa umiranja, a niska stopa rađanja, što u konačnici daje negativan priraštaj.
– To je takozvana prirodna depopulacija kojom se smanjuje broj stanovnika, ali moram naglasiti da su od 1991. godine najveći demografski gubici u migracijama, u iseljavanju. Ono što sam ekskluzivno izračunao s 2022. godinom, 1.426.000 stanovnika je manje nego 1991. To je, prema mojim izračunima, s vrlo relevantnim izvorima, prvi put ispod tri miliona, dakle 2.950.000 – istakao je Pašalić.
Naglasio je da veliki broj bh. državljana radi privremeno van BiH, a oni, kada su odsutni manje od godinu, računaju se kao stalno rezidentno stanovništvo Bosne i Hercegovine, piše Avaz.
