Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine procjenjuju da će inflacija od 14% postupno slabiti u naredne dvije godine. Ono što se već godinu dana događa jeste slabljenje kupovne moći građana. Dok su oni financijski iscrpljeni, većina cijena namirnica se ne smanjuje.
Obitelji iz Sarajeva mjesečno je potrebno 3.583 KM za sve troškove, podaci su ovo sa web stranice jedne od najvećih baza podataka o životnim troškovima. I u drugim dijelovima BiH situacija ista.
Život u Mostaru malo je jeftiniji, a tamo je četveročlanoj obitelji potrebno 3.500 KM. U Banjaluci 3.399 KM, a u Tuzli 20 KM manje. Prema podacima SSSBiH samo za prehranu potrebno 1.318 KM.
Većina građana ima par stotina maraka manje na raspolaganju tijekom mjeseca. Zbog toga se snalaze, svako na svoj način.
“Moraš se dobro zamisliti što ćeš danas skuhati. Pokušam da sa 10 maraka izdržim dnevno i ako zafali dodam, ali se snalazim na druge načine prije svega na hrani… to je sve dovitljivost domaćice”, kazala nam je jedna građanka.
Najteže je biti dovitljiv onima sa najviše iskustva – umirovljenicima jer na raspolaganju imaju najmanje.
Posljedica je to paničnog povećavanja cijena, kako bh. inflaciju nazivaju pojedini ekonomisti. U međuvremenu zbog ovakvih cijena od poreznih prihoda pune se budžeti. Stoga je puno prostora za slavlje.
A dok vladajući slave cijene ne miruju.
“Nivo cijena u cijena 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 14,1%. Hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 22,0%, stanovanje i režijski izdaci za 15,6%, a prijevoz za 15,7%”, kazali su iz Agencije za statistiku BiH.
Tako je mlijeko dvije marke, pileći file 11, brašno 30 KM. Ulje je tijekom prošle godine bilo skoro šest KM, sada je ispod 4 KM. Ako poredimo cijene s regionom vidjet ćemo da su one uglavnom niže. No, pileći file je jeftiniji u Beogradu, kao i kruh, jeftinija je i voda, kao i prijevoz. Skuplje plaćamo i grijanje. Nadležni nisu ništa uradili, kažu analitičari, a ograničavanje marži nije dalo velike rezultate.
“To zahtijeva puno vremena i ne daje brze rezultate. U početku je to prijetnja, da ne smije to nitko raditi, ali znamo mi da se često oglušimo od prijetnje… dok dođu inspektori, dok oni kazne… dosta toga prođe”, kazao je Željko Rička, ekonomski analitičar.
Među rješenjima je aktiviranje robnih rezervi. No, ističe Rička, one su prepuštene velikim trgovačkim lancima.
“Oni ne prave zalihe iz humanih razloga nego prave zalihe da bi ih bolje prodali. Ne prave ih ispod cijene nikada, logično. I tu je razlika”, dodaje Rička.
A ona najveća razlika je u životu onih koji su na vlasti i onih od čijih poreza se budžetska kasa puni. Neki novi dan dočekuju uz pjesmu, a neki iscrpno planirajući što će sutra ručati, piše N1.
