Pripadnici Frontexa, europske agencije za upravljanje granicama, uskoro bi mogli djelovati u Bosni i Hercegovini kako bi pratili kretanje ilegalnih migranata prema Hrvatskoj, ali i njihovo kretanje između država zapadnog Balkana, tvrde izvori iz Europske unije. Slično tvrde i neslužbeni izvori iz ministarstva BiH koje su prenijele banjolučke Novosti.
Prema tim izvorima, pripadnici Frontexa bili bi raspoređeni ne samo na kopnenu i morsku granicu BiH prema Hrvatskoj, nego i na granicama prema Srbiji i Crnoj Gori. To je, smatraju izvori iz Bruxellesa, osobito važno jer bi velik broj migranata mogao preko Srbije ući u BiH kako bi nastavili prema EU.
Frontex već sad može djelovati na granicama zemalja regije prema EU, ali prema novim sporazumima o kojima se pregovara, a mandate za koje je dalo Vijeće EU, pripadnici europske agencije mogli bi se rasporediti i na granicama između država regije, a imali bi i izvršne ovlasti u svom djelovanju. EU o takvim sporazumima pregovara s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Srbijom, BiH te Crnom Gorom.
Pozivajući se na svoje izvore, Novosti pišu da se priprema sporazum između Frontexa i Bosne i Hercegovine kojim se želi uspostaviti pravni okvir za operativne aktivnosti koje bi Frontex provodio na teritoriju BiH te definirati način operativne suradnje država članica EU i tijela vlasti u BiH. Prema tvrdnjama tog izvora, inicijativa za sklapanje sporazuma stigla je iz Europske unije.
Nadalje, na ovaj način EU želi pomoći i Hrvatskoj u kontroli granice koja je sad i vanjska granica Schengena. Prema mandatu koji su odobrile zemlje članice, ovim se sporazumom uređuju sva pitanja o raspoređivanju timova za upravljanje granicama, a njihovi bi članovi imali izvršne ovlasti te bi se riješio njihov status u slučaju kaznene odgovornosti. To u praksi znači da će pripadnici Frontexa na teritoriju BiH moći koristiti svoje naoružanje u slučaju samoobrane i obavljati policijske poslove vezane uz ilegalne migrante, krijumčarenje ljudi, krivotvorene dokumente i druge ilegalne djelatnosti.
EU je već sklopila sporazume s Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom u okviru prethodnog mandata Frontexa, ali te zemlje dopustile su samo provođenje zajedničkih operacija i raspoređivanje timova u dijelovima svojih teritorija koji graniči s EU bez mogućnosti operativnog djelovanja unutar teritorija i na granicama koje nisu prema Europskoj uniji. U Bruxellesu smatraju da je bitno nadzirati i kretanja ilegalnih migranata unutar regije zapadnog Balkana kako bi se otkrile rute kojima ih krijumčari usmjeravaju.
EU traži i prilagođavanje viznog režima tih država s režimom EU. To znači da primjerice Srbija i BiH uvedu vize za državljane kojima su potrebne vize za EU i iz kojih prijeti rizik većeg migracijskog vala. Poseban je problem Srbija, koja je zbog političkih ciljeva ukinula vize državama poput Burundija, Tunisa i Indije, pa je iz tih zemalja naglo povećan broj ilegalnih migranata koji su preko Beograda dolazili u EU. Srbija je, nakon pritiska iz Bruxellesa, najavila da će uskladiti svoj vizni režim s EU, inače bi riskirala da EU uvede vize za građane Srbije.
Vijest o sporazumu Frontexa i BiH dolazi nakon nedavnog sastanka ministara unutarnjih poslova članica EU u Stockholmu, gdje je zaključeno da zapadni Balkan predstavlja jednu od najkritičnijih ruta za dolazak ilegalnih migranata u zapadnu Europu. Granična policija BiH objavila je da su tijekom 2022. spriječili ulazak oko šest tisuća ilegalnih migranata. Trenutno u tranzitnim centrima za njihov smještaj kraj Sarajeva i Bihaća u prosjeku dnevno boravi oko 3000 migranata.
