Volumen građevinskih radova u eurozoni u rujnu je zabilježio blagi mjesečni rast od 0,1 posto, dok je u Europskoj uniji (EU) smanjen za 0,5 posto. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, građevinska aktivnost pala je za 1,5 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU, prema podacima Eurostata.
Slovenija je bila među zemljama s najvećim rastom građevinske aktivnosti, i mjesečno i godišnje. Zato i radnici iz BIH masovno idu na privremeni rad u ovu zemlju.
Na mjesečnoj razini, u eurozoni, volumen radova na zgradama porastao je za 0,7 posto, dok je segment građevinskih konstrukcija zabilježio rast od 0,8 posto. Specijalizirani građevinski radovi, s druge strane, smanjili su se za 0,1 posto.
U EU, volumen radova na zgradama porastao je za 0,9 posto, dok je u građevinskim konstrukcijama zabilježen pad od 1,7 posto. Specijalizirani građevinski radovi također su smanjili za 0,1 posto.
Najveći mjesečni rast građevinske aktivnosti među zemljama članicama zabilježen je u Sloveniji, gdje je iznosio 4,6 posto. Slijedile su Slovačka s 2,2 posto, te Švedska i Finska, koje su ostvarile rast od po jedan posto.
Najizraženiji pad zabilježen je u Mađarskoj, s minusom od 9,9 posto, Rumunjskoj sa 7,8 posto, te Poljskoj, gdje je građevinska aktivnost smanjena za 7,2 posto.
Na godišnjoj razini, obujam radova na zgradama u eurozoni smanjen je za četiri posto, dok je niskogradnja zabilježila pad od 0,9 posto. Specijalizirani građevinski radovi bili su niži za 1,4 posto.
U EU je godišnji pad obujma radova na zgradama iznosio 3,8 posto, dok je niskogradnja smanjena za 1,7 posto, a specijalizirani radovi za 1,3 posto.
Među zemljama za koje su dostupni podaci, najveći godišnji pad zabilježen je u Španjolskoj, gdje je građevinska aktivnost smanjena za 9,7 posto. Poljska je zabilježila pad od 8,9 posto, a Mađarska od 5,6 posto.
Najveći godišnji rast ostvaren je u Rumunjskoj, 13,1 posto, zatim u Finskoj, 12,6 posto, dok je Slovenija zabilježila rast od 4,9 posto.