Njemačka i Austrija već godinama predstavljaju najpopularnije destinacije za građane Bosne i Hercegovine koji odlaze na rad u inozemstvo. Iako obje zemlje nude znatno veća primanja nego BiH, visoke stanarine, cijene hrane, režije i održavanje automobila mogu potrošiti veliki dio mjesečne plaće.
Ali gdje se danas više isplati živjeti i raditi? Prema službenim statističkim podacima, Njemačka ima veće prosječne bruto plaće i nešto niže potrošačke cijene, dok Austrija ima prednost kada je riječ o prosječnim neto primanjima zaposlenih samaca.
Prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz 2026. godine, prosječna godišnja bruto plaća za 2025. godinu u Njemačkoj iznosila je 66.700 eura, dok je u Austriji iznosila 63.054 eura.
Samcu bez djece s prosječnom plaćom u Njemačkoj godišnje je ostajalo 40.902 eura neto, dok je u Austriji taj iznos bio 42.574 eura.
Preračunato na 12 mjeseci, riječ je o približno 3.409 eura neto u Njemačkoj i 3.548 eura u Austriji.
Dodatnu prednost Austrije predstavljaju 13. i 14. plaća, koje su predviđene većinom kolektivnih ugovora i uglavnom se povoljnije oporezuju. One su već obuhvaćene navedenim godišnjim primanjima.
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, potrošačke cijene u Njemačkoj bile su 8,3 posto iznad prosjeka Europske unije, dok su u Austriji bile 13 posto iznad europskog prosjeka.
To znači da je opći nivo potrošačkih cijena u Austriji za oko 4,3 posto viši nego u Njemačkoj.
Hrana i bezalkoholna pića u Njemačkoj bili su 2,4 posto skuplji od evropskog prosjeka, dok su u Austriji bili skuplji za 9,5 posto.
U Austriji su u prosjeku skuplji i restorani, hotelske usluge, odjeća i obuća.
Prema podacima austrijskog statističkog zavoda Statistik Austria, prosječna mjesečna stanarina s pratećim troškovima u drugom kvartalu 2026. godine iznosila je 694,70 eura. Grijanje i električna energija mogu predstavljati dodatne izdatke.
Međutim, cijene stanovanja značajno se razlikuju zavisno od grada, veličine stana i vrste ugovora.
U Njemačkoj je tijekom 2025. godine 11,2 posto stanovništva živjelo u domaćinstvima koja su više od 40 posto raspoloživih prihoda trošila na stanovanje. U Austriji je taj udio iznosio šest posto.
Ako uzmemo primjer radnika s prosječnim godišnjim neto primanjima koji samostalno živi, plaća stanarinu, režije, hranu, automobil i ostale životne troškove, možemo napraviti okvirnu računicu.
Pretpostavimo da ukupni mjesečni životni troškovi u Njemačkoj iznose 2.200 eura. Radniku bi nakon njihovog podmirenja ostalo približno 1.209 eura.
Ako bi isti obim potrošnje u Austriji, prema razlici u općem nivou cijena, koštao približno 2.295 eura, radniku bi ostalo oko 1.253 eura mjesečno.
U ovom ilustrativnom primjeru Austrija ima malu prednost, ali samo jedna razlika u cijeni stanarine može potpuno promijeniti rezultat.
Prema podacima OECD-a za 2025. godinu, stopa bruto štednje domaćinstava u Njemačkoj iznosila je 19,24 posto, dok je u Austriji iznosila 15,83 posto.
Za građane BiH koji često putuju u domovinu važna prednost Austrije jeste i geografska blizina. Kraće putovanje može značiti manje novca potrošenog na gorivo, cestarine i održavanje automobila.
Prilikom izbora između Njemačke i Austrije najvažnije je usporediti godišnja neto primanja, cijenu smještaja, dodatke na platu i troškove prijevoza. Radnik s nešto manjom plaćom i povoljnijim smještajem može uštedjeti znatno više od radnika s većom platom koji živi u skupom gradu, prenosi GPMaljevac.