Posao je obavljen, izvješće je predano, a račun uredno plaćen. Međutim, tek nakon svega, Ured za žalbe (KRŽ) poništio je natječaj, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine osporio njegovu raniju odluku.
Tako je nastala apsurdna situacija u kojoj se poništava postupak javne nabave za uslugu koja je već provedena i naplaćena, piše Capital.
Izvješće o provedbi
Radi se o nabavi istraživačkih usluga na razini informiranja stanovništva Republike Srpske o ulozi i važnosti osiguranja, koju je Agencija za osiguranje RS pokrenula u studenom 2025. putem konkurentskog zahtjeva za ponude.
Banjalučka tvrtka “INFOARTS” pravovremeno se žalila na uvjete natječaja, ocjenjujući ih diskriminirajućima. Međutim, u prosincu 2025. KRŽ je odbio žalbu kao neosnovanu, što je omogućilo nastavak postupka.
U svibnju 2026. Agencija je odabrala konzorcij koji se sastoji od Udruženja ekonomista RS “S.W.O.T.” iz Banje Luke i “Smart Plus Research” iz Beograda. Ugovor je potpisan 11. lipnja, a već 24. srpnja dostavljeno je izvješće o provedbi i plaćeni račun. Posao je time u potpunosti završen.
Međutim, pravne zavrzlame dobile su novi obrat. U listopadu 2026. Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je tužbu nezadovoljne tvrtke i poništio početnu odluku KRŽ-a, uz kritiku njenog obrazloženja.
Nakon sudske presude, KRŽ je 12. studenog donio novu odluku i promijenio svoj raniji stav. Ovaj put utvrđeno je da su određeni uvjeti natječaja bili nezakoniti, nesrazmjerni i diskriminirajući.
Među osporavanim zahtjevima bili su obveza da ponuditelj ima status znanstveno-istraživačke organizacije, višegodišnje iskustvo u području financijske pismenosti, kao i specifično petogodišnje iskustvo u osiguranju za voditelja projekta.
Dakle, natječaj je poništen nakon što je odabrani konzorcij već izvršio ugovoreni posao i platio ga.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH rekao je za Capital da je ovo apsurdna situacija.
Sudska presuda
Objasnio je da žalba u postupku javne nabave odgađa njegovu provedbu, dok sama tužba nema takav učinak. U ovom slučaju, odluka KRŽ-a došla je tek nakon sudske presude.
-Ovakvo poništenje, s aspekta javnih sredstava, gotovo da nema svrhe jer je ugovor sklopljen i radovi su izvedeni. Nije moguće znati jesu li javna sredstva najučinkovitije korištena u odnosu na predmet nabave, budući da nisu svi ponuditelji podjednako sudjelovali u istom. Možda jesu, možda nisu – rekao je Ožegović.
Podsjetio je i na praksu Vrhovnog suda Republike Srpske u sličnim sporovima za naknadu izgubljene dobiti. Da bi ponuditelj ostvario pravo na naknadu, morao bi dokazati da je bio najpovoljniji ponuditelj i da je ugovor trebao biti sklopljen s njim.
-Sudska praksa je vrlo skromna i rijetko se dokazuje uzročno-posljedična veza, posebno kada u postupku javne nabave sudjeluje više ponuditelja – objasnio je Ožegović.