Građani Republike Srpske sve se više zadužuju kod mikrokreditnih organizacija, a ukupna vrijednost njihovih obveza na kraju prve polovice godine premašila je 823 milijuna konvertibilnih maraka. Unatoč visokim kamatnim stopama, ovaj oblik zaduživanja raste, dok stručnjaci upozoravaju da građani sve više posuđuju novac za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, zaduženost građana kod mikrokreditnih organizacija porasla je za osam posto u odnosu na kraj prošle godine. Na kraju prve polovice godine iznosila je 823 milijuna KM, a prosječna efektivna kamatna stopa bila je oko 43 posto.
Razlozi zašto građani pribjegavaju mikrokreditima su različiti, ali među njima su sve zastupljeniji troškovi hrane, goriva, režija i drugih osnovnih potreba. U anketi građani upozoravaju na sve teže životne uvjete i činjenicu da se mnogi zadužuju kako bi prevladali svakodnevne financijske probleme, javlja BHRT.
„To govori da je nemoguće živjeti, jednostavno nemoguće. Nemam tu potrebu, ali razumijem druge. Ljudi uzimaju kredite čak i za odmor, što možda nije potrebno kada nemate novca“, kaže jedan od anketiranih građana.
Drugi ispitanik ističe da se mnogi ljudi zadužuju za najosnovnije potrebe.
„Zaista je tužno što se događa u BiH. To je katastrofa. 80 posto ljudi se već zadužuje jer nemaju pristup gorivu, hrani ili novcu za svoju djecu“, kaže građanin.
Nekim ljudima su potrebni i mikrokrediti za pokretanje vlastitog posla, posebno kada nemaju pristup povoljnijim izvorima financiranja. Jedan od ispitanika kaže da je i sam morao uzeti kredit od mikrokreditne organizacije jer nije mogao dobiti povoljniji kredit.
„Imao sam priliku uzeti kredit za osnovne stvari kada sam pokretao svoj mali posao. Država nam nije dopuštala da uzimamo kredite po povoljnijim kamatnim stopama, pa sam morao uzimati kredite od mikrokreditne organizacije. Kamatne stope su bile jako visoke“, rekao je.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da građani često koriste mikrokredite za rješavanje problema koje ne mogu odgoditi, poput neplaćenih režija i životnih troškova. Iako je ovo skup oblik zaduživanja, brzina dobivanja novca je mnogima ključna.
„Troškovi su visoki, posebno hrana i režije. Kada se nađete u situaciji da niste platili struju, a žele vam je isključiti jer imate dug od 1.500 KM, jedino rješenje je otići u mikrokreditnu organizaciju. Nema drugog načina. Da ste otišli u banku, to bi bila procedura, ali ovdje je brza i jednostavna. Skupo je, ali rješava problem u kratkom roku“, objašnjava Pavlović.
Dodatni problem je rast iznosa kredita čija otplata kasni. Prema podacima Agencije za bankarstvo, ovaj iznos je u prvih šest mjeseci porastao za četiri milijuna KM, odnosno 28 posto u odnosu na kraj prošle godine.
Udruga potrošača Zvono upozorava da građani često uzimaju kredite kako bi otplatili prethodne kredite, što dovodi do začaranog kruga iz kojeg je teško izaći. Jovan Vasilić iz ove udruge ističe da visoke kamatne stope dodatno otežavaju otplatu posuđenog novca.
“Ove trenutne kamatne stope su vrlo visoke i u određenim slučajevima ih je vrlo teško otplatiti. Tada se najčešće događa da potrošači uzimaju drugi kredit kako bi mogli zatvoriti prvi, što je ulazak u dužničko ropstvo”, upozorava Vasilić.
Dok građani sve teže ispunjavaju svoje obveze, mikrokreditne organizacije bilježe porast prihoda. U prvih šest mjeseci ove godine ove financijske organizacije u Republici Srpskoj ostvarile su 27,7 milijuna KM neto dobiti, što je 29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Podaci tako pokazuju istovremeni porast zaduženosti građana, kašnjenja u otplati kredita i profita mikrokreditnih organizacija. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se dio stanovništva zadužuje kako bi financirao osnovne životne potrebe, dok visoke kamatne stope povećavaju rizik daljnjeg gomilanja duga.
