Političke stranke u Bosni i Hercegovini do sada su potrošile oko 11,1 milijun KM na jumbo plakate, oglašavanje u medijima i na društvenim mrežama te organiziranje predizbornih skupova – prema preliminarnim rezultatima monitoringa Transparency Internationala u BiH (TI BiH), koji je istovremeno zabilježio više od 2850 primjera korištenja javnih resursa u predizbornom razdoblju.
Prema podacima predstavljenim danas u Sarajevu, SNSD je imao najveće procijenjene troškove kampanje – oko 1,8 milijuna KM, slijede SDA s 1,3 milijuna, SDP BiH s 1,1 milijun i PSS s približno milijun KM.
Prema podacima TI BiH, najviše novca izdvojeno je za jumbo plakate, oko šest milijuna KM, dok je organizacija predizbornih skupova koštala približno 2,8 milijuna, a oglašavanje u najvećim medijima 1,9 milijuna KM. Dodatnih 300.000 KM potrošeno je na oglase putem Mete.
TI BiH naglašava da su ovo preliminarni podaci koji još ne uključuju troškove oglašavanja i okupljanja na kraju kampanje. Također su procijenili da vrijednost promotivnog medijskog sadržaja, koji je, prema njihovoj procjeni, imao karakter plaćene promocije, ali nije bio kao takav označen, iznosi gotovo milijun KM.
Poseban segment monitoringa odnosio se na prisutnost aktualnih dužnosnika i kandidata u programima javnih emitera. Na tri javna servisa, TI BiH je registrirao 2.176 objava, za koje smatra da su promovirale stavove i politike aktualnih dužnosnika, od čega je 64 posto zabilježeno na RTRS-u. Prema mjerenjima agencije koju je angažirao TI BiH, dužnosnici i kandidati SNSD-a imali su ukupno 1.382 pojavljivanja u informativnim emisijama RTRS-a, u trajanju od oko 28 sati.
Prema ovom monitoringu, premijer Republike Srpske i kandidat na izborima, Savo Minić, prikazan je 191 put u ukupnom trajanju duljem od pet sati, dok je njegov protukandidat Branko Blanuša snimljen pet puta, u ukupnom trajanju od 69 sekundi, bez izbornih kronika.
Željka Cvijanović zabilježila je 101 pojavljivanje u trajanju od četiri sata i 17 minuta, dok emitiranje izjava Nebojše Vukanovića nije snimljeno, a Marinko Božović prikazan je tri puta, ukupno 36 sekundi.
Na FTV-u je zabilježeno 26 posto, a na BHRT-u 10 posto sadržaja koje je TI BiH svrstao u tu kategoriju. Na FTV-u su među aktualnim dužnosnicima najviše prostora dobili članovi SDP-a, zatim NiP-a i SDA, dok TI BiH navodi da na BHRT-u nije zabilježeno značajnije favoriziranje dužnosnika jedne političke stranke.
Monitoring se posebno odnosio i na korištenje javnih resursa tijekom izbornog razdoblja. Promatrači TI BiH pratili su 72 događaja javnih institucija, a kandidati na izborima bili su prisutni na 77 posto tih događaja. U 35 posto slučajeva, prema njihovoj procjeni, poslane su političke poruke.
U posljednja tri mjeseca zabilježeno je više od 2.850 incidenata, koje je TI BiH okarakterizirao kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju.
TI BiH je do sada Središnjem izbornom povjerenstvu BIH podnio 78 izvješća, koja uključuju 136 različitih pojava, uglavnom zbog sumnje na zlouporabu javnih resursa i preuranjeno vođenje kampanje. Na temelju tih izvješća, SIP BIH je do sada izrekao oko 271.000 KM sankcija političkim subjektima.
Predstavnici TI BIH su, međutim, ocijenili da su sankcije uglavnom izrečene zbog preuranjene kampanje, dok, prema njihovom mišljenju, nije bilo značajnijih sankcija za zlouporabu javnih resursa.
Središnje izborno povjerenstvo BIH je ranije podsjetilo da članak 7.2a Izbornog zakona zabranjuje korištenje javnih sredstava i resursa za vođenje kampanje ili stjecanje političke koristi, uključujući korištenje službenih položaja i javne infrastrukture za promociju kandidata, kao i promociju političkih subjekata na događajima koje financiraju javne ustanove ili javna poduzeća.
U TI BIH su posebno problematična jednokratna proračunska plaćanja različitim kategorijama građana neposredno prije izbora. Do sada su registrirali više od 78 milijuna KM takvih naknada, uglavnom umirovljenicima, studentima, učenicima i drugim kategorijama stanovništva.
Smatraju da dio takvih isplata predstavlja neizravnu kupnju potpore javnim novcem, dok je CIK, prema TI BiH, odbio zahtjeve s obrazloženjem da se radi o redovnim ili planiranim naknadama.
Najveći pojedinačni iznos koji navode odnosi se na gotovo 47 milijuna KM koje je Vlada Republike Srpske izdvojila za jednokratnu pomoć umirovljenicima, studentima i učenicima. TI BiH navodi da sredstva nisu bila predviđena u izvornom proračunu.
CIK je zaključio da nema zlouporabe javnih resursa u isplatama od 80 i 120 KM umirovljenicima, dok su se dva člana Povjerenstva usprotivila tom stavu, prema TI BiH. Odluka o njihovom zahtjevu, koji se odnosi na oko 16 milijuna KM pomoći studentima i učenicima, još se očekuje.
Predstavnici TI BiH na konferenciji su rekli da problem vide u načinu na koji CIK tumači odredbe o zlouporabi javnih resursa, navodeći da su neki slučajevi kažnjavani kada su se aktivnosti promovirale na društvenim mrežama, dok sama podjela pomoći ili promocija infrastrukturnih projekata na terenu često nije bila sankcionirana.
Kao ilustraciju, naveli su slučaj besplatnih vaučera za šminkanje za maturante u Istočnom Sarajevu, gdje je, prema njihovom tumačenju, kažnjena promocija aktivnosti na Facebooku i naređeno je uklanjanje objave, dok sama podjela vaučera nije zaustavljena.
Prema evidenciji na koju se poziva TI BiH, iz izvješća različitih subjekata koja su se odnosila isključivo na zlouporabu javnih resursa, sankcija je do sada izrečena ministru financija i trezora BiH Srđanu Amidžiću, dok je kažnjeno i nekoliko drugih političkih subjekata u slučajevima u kojima je CIK utvrdio elemente preuranjenih kampanja i zlouporabe resursa.
Monitoring TI BiH također je pokazao snažno intenziviranje javnih radova u predizbornom razdoblju. Gotovo 60 posto zabilježenih slučajeva koje organizacija klasificira kao zlouporabe odnosilo se na javne radove, a procijenjena vrijednost projekata otvorenih ili započetih u predizbornom razdoblju prelazi 745 milijuna KM.
Zabilježeno je i 134 primjera nenovčane pomoći različitim kategorijama birača, 57 slučajeva povećanja plaća i 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje su, prema procjeni TI BiH, promovirale kandidate.
TI BiH je također ukazao na probleme u rješavanju zahtjeva od strane SIP-a, navodeći nedovoljno vremena za razmatranje pojedinačnih slučajeva i ograničene kapacitete za obradu velikog broja zahtjeva.
Problematičnom smatraju i promijenjenu praksu vezanu uz inicijative za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, jer, prema njihovom tumačenju, podnositelji zahtjeva više nemaju mogućnost osporiti odluku SIP-a žalbom i iznijeti dodatne argumente.
Uoči kampanje, SIP je javno upozorio sve nositelje izvršnih funkcija, mandate i kandidate da je korištenje javnih sredstava i resursa za političku promociju zabranjeno te najavio izricanje sankcija u skladu s Izbornim zakonom.
U evidentiranju mogućih izbornih nepravilnosti, TI BiH su pomogli i građani, koji su putem aplikacije Reflektor poslali 111 prijava vezanih uz korištenje javnih sredstava, pritisak na zaposlenike u javnom sektoru, nuđenje materijalne koristi u zamjenu za glasove i korištenje djece u političkoj promociji.