U samo pola godine u Bosni i Hercegovini umrlo je gotovo 6.000 više ljudi nego što ih se rodilo, što znači da Bosna i Hercegovina i dalje bilježi negativan prirodni prirast.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva dva kvartala ove godine u BiH je rođeno 11.604 ljudi, što je za 7,14 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je rođeno 10.831 ljudi, dok je umrlo 17.568 ljudi, što je za 3,27 posto manje od broja umrlih u prvih šest mjeseci 2025. godine, kada je broj umrlih bio 18.162.
Aleksandar Majić, demograf, u izjavi za “Nezavisne novine” ističe da je trend negativnog prirodnog prirasta, odnosno depopulacije, najavljen još 1980-ih, kada smo gubili svoj fertilni kontingent i postajali ljudi koji se sve više iseljavaju, a sve manje rađaju.
Podsjeća da Republika Srpska bilježi negativan prirodni prirast od 2002. godine, a Federacija BIH od 2013. godine.
„Sve zemlje u okruženju su takve. Bosna i Hercegovina nije iznimka. Nažalost, ovi događaji tijekom devedesetih negativno su utjecali na sve ostale okolnosti. Moramo biti svjesni da te negativne trendove možemo ublažiti samo nekim mjerama – poticajima“, kaže Majić.
Po njegovim riječima, jednokratne mjere ne daju rezultate, dok su pozitivne mjere, kako navodi, uvođenje besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola, plaćeni produženi boravak i slično.
Kada je riječ o brakovima, od siječnja do lipnja zabilježen je manji broj sklopljenih i razvedenih brakova u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine u Bosni i Hercegovini sklopljen je 5.921 brak, što, u usporedbi s prvih šest mjeseci 2025. godine, pokazuje pad od 3,39 posto. Tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine razvedeno je 849 brakova, što predstavlja pad od 15,86 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine“, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Maja Savanović Zorić, psihologinja i sistemska obiteljska psihoterapeutkinja, istaknula je da je ključno pitanje je li brak danas zastarjela institucija.
„U prošlosti je brak bio društvena norma i neizostavan korak u životu svakog pojedinca. Danas sve više ljudi odgađa ili potpuno izbjegava brak iz raznih razloga. Jedan od njih je ekonomska nesigurnost, jer je teško uspostaviti financijsku stabilnost, a samostalan život je često izazovan, pa mladi ljudi dulje ostaju u roditeljskim domovima. Kao psihologinja, mogla bih reći da su se i vrijednosti promijenile jer danas ljudi više ulažu u obrazovanje, karijeru i osobni razvoj, prije nego što razmotre brak kao opciju“, kaže Savanović Zorić za „Nezavisne novine“ i dodaje da iskustvo prethodnih generacija i veliki broj razvoda ostavljaju trag na mladima i čine ih skeptičnima prema ideji „sretnog kraja života“.
