Dolaze li pravedniji izbori? Biometrijska identifikacija i optički skeneri prvi se put uvode u izborni proces, što bi trebalo spriječiti brojne zlouporabe i krađu glasova. Međutim, dok je tehnički dio spreman, analitičari upozoravaju na stare probleme – od političke propagande i niske izlaznosti birača do pasivnosti dijela javnosti.
Uvođenje biometrijske identifikacije otiscima prstiju i optičkim skenerima jedna je od najvažnijih reformi izbornog procesa, ali neće u potpunosti osigurati poštene i poštene izbore. Tehnologija bi trebala onemogućiti glasanje umjesto mrtvih, odsutnih i dijaspore, kao i naknadno dopisivanje glasova u biračkim odborima, dok je ostatak dio procesa koji bi trebale prepoznati nadležne institucije, kao i sami građani.
Jedan od ključnih problema i dalje je jaz između privatnog nezadovoljstva građana i njihovog ponašanja na biralištima. Dio birača, umjesto da glasa za alternativu, ostaje kod kuće. Tome dodatno doprinosi i činjenica da se u ovoj predizbornoj kampanji, umjesto programa i konkretnih rješenja, često nudi propaganda, osobni računi i diskreditiranje političkih protivnika.
Rekordno niska izlaznost od 35,77 posto na izborima početkom godine u RS-u predstavlja ozbiljno upozorenje, jer niska izlaznost odgovara prvenstveno najorganiziranijim stranačkim aparatima.
S druge strane, tehnički dio je spreman, promatrači i nevladin sektor su spremni. Možda će sam proces glasanja trajati dulje, možda će biti i manjih pogrešaka, ali nove izborne tehnologije predstavljaju povijesni korak prema pravednijim izborima i dodatno jamstvo da se glas svakog birača jednako cijeni.
Probni izbori održani u rujnu pokazali su da je provjera otiska prsta bila uspješna u više od 97 posto slučajeva. Na građanima je da izlaskom na birališta daju legitimitet kandidatima koji će zaista predstavljati bolje sutra.
