Neki od najvećih infrastrukturnih projekata u svijetu danas odnose se na velike podatkovne centre za umjetnu inteligenciju, velike platforme, internetske preglednike i online trgovinu.
To je sektor koji, s jedne strane, donosi nova radna mjesta za inženjere i IT stručnjake tijekom faze korištenja ovih centara te za radnike u građevinskoj industriji tijekom njihove izgradnje. S druge strane, postoje i izazovi poput utjecaja na okoliš i velike potrošnje električne energije, što može dovesti do povećanja cijena električne energije, pišu Nezavisne.
Svaka zemlja ima svoje specifične uvjete i ne postoji jedinstveno rješenje koje se može primijeniti na svaki od njih.
Osim toga, postavlja se pitanje o kakvim centrima govorimo, jer, na primjer, postoje centri koji koriste zatvoreni sustav za hlađenje, što dovodi do manjeg onečišćenja vodenih površina, i otvoreni sustav, koji može uzrokovati izazove za okoliš, jer voda, na primjer, riječni tok, ulazi u postrojenje, a zatim se vraća u riječni tok s druge strane, koji tijekom povratka u rijeku može pokupiti ulja i druge štetne komponente.
Osim toga, podatkovni centri za umjetnu inteligenciju su puno sofisticiraniji, jer imaju mnogo skupih grafičkih procesorskih jedinica koje zahtijevaju kvalificiraniju radnu snagu od podatkovnih centara za online trgovinu koji koriste puno jeftinije diskove.
Ima li Bosna i Hercegovina dovoljno električne energije za velike podatkovne centre?
Kada je riječ o električnoj energiji, BiH proizvodi puno više energije nego što može potrošiti, barem kada se uzme u obzir nominalni instalirani kapacitet. U proteklom razdoblju, BIH je značajan dio te energije izvozila u EU, što sada postaje sve teže zbog strogih pravila o oporezivanju ugljika, tj. penaliziranja električne energije zbog velikog udjela fosilnih goriva u njenoj proizvodnji.
Konkretno, ako bi se u BIH ovi veliki podatkovni centri gradili u blizini elektrana u području gdje postoji dovoljna količina vode za njihovo hlađenje, BIH bi mogla prodavati električnu energiju izravno na lokaciji gdje je proizvedena.
Koliko električne energije može potrošiti veliki podatkovni centar?
Podatkovni centri troše ogromnu količinu električne energije. Na primjer, veliki podatkovni centar koji se koristi za poslužitelje umjetne inteligencije može potrošiti koliko i Banja Luka. S obzirom na to da se sva ta električna energija u konačnici pretvara u toplinu, potrebna je velika količina vode kako bi se ta toplina izvukla iz poslužitelja i oslobodila u prirodni okoliš.
Neki gradovi su tu toplinsku energiju koristili za grijanje zimi ili za određena industrijska postrojenja, što je također opcija koja se može razmotriti.
Zašto se Amerikanci bune protiv velikih podatkovnih centara?
U posljednjih deset godina u SAD-u je izgrađeno mnogo takvih centara, a lokalne zajednice su nudile razne pogodnosti. Primjerice, nudili su oslobađanje od određenih poreznih nameta, a elektroenergetskim sustavima povlaštenu cijenu po kilovat-satu. Danas postoji veliki otpor lokalnog stanovništva, jer se žale na skuplju električnu energiju, ali i na fluktuacije napona. Razlog je taj što u slučaju da frekvencija izmjenične struje kojom se centri napajaju počne varirati, to može oštetiti osjetljive, ali skupe elektroničke komponente u podatkovnim centrima, pa se oni automatski isključuju s mreže i uključuju agregatore. Kada tako veliki objekt padne s mreže, može doći do kaskadne reakcije i velikih nestanaka struje na širem području.
Osim toga, dio stanovništva u Americi žalio se na niži tlak vode zbog pumpi koje pumpaju velike količine vode u podatkovne centre, posebno tijekom sušnih razdoblja zbog velikih vrućina, koja se, usput rečeno, podudaraju s razdobljima s manje vode ne samo za hlađenje već i za proizvodnju električne energije, što samo povećava problem.
S druge strane, podatkovni centri poboljšali su situaciju u ruralnoj Americi, jer su ponudili dobro plaćene poslove, a u nekim slučajevima doveli su i do migracije, posebno u traženim sektorima poput energetika ili programera s dobro plaćenim poslovima.
Kako bi Bosna i Hercegovina mogla imati koristi od ovih projekata?
Da bi se ovi projekti u BiH isplatili i pretvorili u ekonomski uspjeh, potrebno je pažljivo odabrati prikladne lokacije uz očuvanje okoliša. Osim toga, praksa je pokazala da su solarne elektrane i vjetroelektrane posebno atraktivne za opskrbu ovih centara električnom energijom jer nude višestruke pogodnosti. Na primjer, investitori u solarne panele ili vjetroelektranu mogu lakše dobiti kapital za ulaganje ako imaju ugovor o kupnji električne energije s velikim podatkovnim centrom. Dakle, investitor u elektranu dobiva siguran kapital i osigurano tržište na razdoblje od nekoliko desetljeća, a podatkovni centar stabilan izvor energije po predvidljivim uvjetima i povoljnoj cijeni.
