Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u utorak je potvrdilo optužnicu za korupciju protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša (HDZ) i dvojice njegovih suoptuženika.
Beroš je optužen da je, kao ministar, primio 75.000 eura mita u nabavi medicinske opreme, čime je državni proračun, prema tvrdnjama Uskoka, oštećen za 740.000 eura.
Uskokovom optužnicom su još obuhvaćeni bivši ravnatelj zagrebačke Klinike za dječje bolesti Goran Roić te bivše član Upravnog vijeća Specijalne bolnice Krapinske toplice Tomo Pavić.
Devčić: Slijedi formiranje raspravnog spisa i određivanje predsjednika sudskog vijeća
Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da nakon potvrđivanja optužnice u aferi poznatoj pod nazivom Mikroskopi slijedi formiranje raspravnog spisa i određivanje predsjednika sudskog vijeća koji će voditi glavnu raspravu.
Kako je naglasio Devčić, bivšem ministru stavlja se na teret trgovanje utjecajem u okviru zločinačkog udruženja, zlouporaba položaja i ovlasti te primanje mita.
Potvrđivanje optužnice uslijedilo je nakon što je Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda iz studenoga prošle godine da su poruke iz WhatsApp grupe kojom su se koristili pojedini optuženici zakonit dokaz te odbio žalbe obrane.
Beroševa obrana je u studenome 2025. tražila da se sadržaj spomenute WhatsApp grupe izdvoji iz spisa kao nezakoniti dokaz, ali je optužno vijeće taj prijedlog odbilo.
Ostali optuženici priznali korupciju pa osuđeni sporazumno
Uz Beroša, Roića i Pavića, optužnicom su bili obuhvaćeni i poduzetnik Hrvoje Petrač te njegovi sinovi Novica i Nikola Petrač, neurokirurg Krešimir Rotim, kao i srbijanski poduzetnik Saša Pozder. Sva četvorica sporazumno osuđeni nakon priznanja nedjela i nagodbe s Uskokom.
Poduzetnik Hrvoje Petrač je početkom rujna ove godine po šesti put zatražio odgodu izdržavanja zatvorske kazne od tri godine i devet mjeseci koju mu je Županijski sud u Zagrebu izrekao nakon nagodbe s Uskokom zbog sudjelovanja u aferi Mikroskopi.
Petrač je ranije platio i dosuđenu novčanu kaznu od 300.000 eura, a prihvaćena je i jamčevina od milijun eura koja će mu biti vraćena kada počne izdržavati dosuđenu zatvorsku kaznu.
Njegovi sinovi Nikola i Novica Petrač, kojima su izrečene novčane i zatvorske kazne, u zatvor su se javili u veljači odnosno siječnju ove godine.
Nikola Petrač je nakon priznanja i sporazuma s Uskokom osuđen na djelomično uvjetnu kaznu od godinu i osam mjeseci zatvora, od čega u zatvoru mora provesti šest mjeseci, dok mu se ostatak mijenja uvjetnom kaznom. Pored toga, izrečena mu je i sporedna novčana kazna od 90.000 eura.
I Pozder poput Hrvoja Petrača tražio odgodu odlaska u zatvor
Na izdržavanje sedmomjesečne zatvorske kazne javio se i Novica Petrač kojem je zagrebački Županijski sud nakon priznanja i nagodbe s Uskokom izrekao djelomično uvjetnu kaznu od dvije godine i dva mjeseca zatvora.
U zatvoru od toga mora provesti 10 mjeseci, dok mu se ostatak zamjenjuje uvjetnom uz rok kušnje od tri godine. U izdržavanje kazne ubraja mu se i tri mjeseca provedena u istražnom zatvoru.
Saša Pozder sporazumno je osuđen na dvije godine i devet mjeseci zatvora, uz sporednu novčanu kaznu od 200.000 eura. Budući da je i Pozder u nekoliko navrata zatražio odgodu izvršenja zatvorske kazne zbog zdravstvenih razloga, sud je prihvatio molbu za odgodom te donio odluku da se mora javiti na izdržavanje kazne 23. listopada ove godine.
Krešimir Rotim se također nagodio se s tužiteljstvom nakon priznanja krivnje te je na Županijskom sudu u Zagrebu sporazumno osuđen na 10 mjeseci zatvora koji su mu zamijenjeni radom za opće dobro.
Pored toga, Rotim mora platiti sporednu novčanu kaznu od 100.000 eura, dok njegova specijalna klinika mora platiti sporednu novčanu kaznu u iznosu od 50.000 eura.
Slučaj poznat po sukobu nadležnosti EPPO-a i Uskoka
Uskok je, nakon podizanja optužnice sredinom srpnja prošle godine, izvijestio da osmoricu okrivljenika, uz tri tvrtke, tereti zbog kaznenih djela zločinačkog udruženja, davanja i primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonitog pogodovanja, trgovanja utjecajem i pranja novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja.
Nakon što je Uskok u studenome pretprošle godine objavio da je uhitio Beroša, Rotima i Pozdera, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu priopćio je da je pokrenuo istragu protiv Beroša i još sedam osoba.
Za razliku od Uskoka koji je Beroša sumnjičio za trgovanje utjecajem, a u čijoj se istrazi nisu spominjali ni tada odbjegli Hrvoje Petrač niti dvojica njegovih sinova koji su također bili u bijegu, ali su se u međuvremenu predali, EPPO je Beroša od početka sumnjičio za primanje mita.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić naknadno je odlučio da je za cijeli slučaj nadležan Uskok, kojemu je EPPO predao spis, a glavna europska tužiteljica Laura Kovesi je Turudića prijavila Europskoj komisiji.
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu potom je izvijestilo da istražuje curenje podataka iz EPPO-ove istrage naknadno spojene s istragom hrvatskog tužiteljstva.
