Anketa Europske središnje banke o tome kako bi trebale izgledati nove novčanice eura traje do ponedjeljka. Ptice ili poznati Europljani? Izbor motiva već je izazvao mnoga nezadovoljstva.
Tijekom izrade prvih novčanica eura namjera je bila predstaviti stilove gradnje od antike do modernog doba, ali zapravo nigdje ne postoje građevine prikazane na europskim novčanicama. Ideja je bila jasna: Europa ima previše poznatih građevina iz svih tih razdoblja, a odabir jedne nad drugom nepotrebno bi izazvao ogorčenje kod članice koja vjeruje da ima zgradu koja najbolje predstavlja određeni arhitektonski stil.
Jedan od prijedloga za nove novčanice eura ide u potpuno drugom smjeru – na njima bi bili poznati Europljani, piše Deutsche Welle.
Na novčanici od pet eura nalazi se pjevačica Maria Callas, na novčanici od 10 eura skladatelj Ludwig van Beethoven, dok se na novčanici od 20 eura nalazi fizičarka Marie Curie.
Na novčanici od 50 eura trebao bi biti pisac Miguel de Cervantes, na novčanici od 100 eura renesansni umjetnik Leonardo da Vinci, dok će književnicu i mirovnu aktivisticu Berthu von Suttner vjerojatno malo tko prepoznati na novčanici od 200 eura.
No, upravo tu nastaje veliki problem: kako i zašto je odabrano samo ovih šest Europljana? Svima njima treba odati priznanje, ali zašto Beethoven, a ne Mozart (Wolfgang Amadeus Mozart)? Zašto Cervantes, a ne Goethe (Johann Wolfgang von Goethe) ili Balzac (Honore de Balzac)? Gdje su Kopernik (Nicolas Copernicus) ili Galileo (Galileo Galilei)? Je li Maria Callas važnija od Aristotela – ako se želi predstaviti netko iz Grčke?
Drugi predloženi motiv za nove novčanice su ptice. Na novčanici od pet eura nalazi se puzavica (Tichodroma muraria), na novčanici od 10 eura vodomar (Alcedo atthis), dok se na novčanici od 20 eura nalazi pčelarica (Merops apiaster).
Jedina ptica koju bi mnogi Europljani mogli prepoznati na prvi pogled je bijela roda (Ciconia ciconia) na novčanici od 50 eura. Slijede ptice poznate uglavnom ozbiljnim ljubiteljima: novčanica od 100 eura prikazuje sabljarku, tj. avocet (Recurvirostra avosetta), dok najveća novčanica, novčanica od 200 eura, prikazuje atlantskog gnjurca (Morus bassanus).
Problem nisu samo ptice koje današnje sve urbanije stanovništvo Europske unije uglavnom ne poznaje, već i činjenica da se za neke od njih teško može reći da su zaista “europske”. Kad bi to bio kriterij, novčanice bi, na primjer, mogle prikazivati bjeloglavog supa ili gluhog tetrijeba – da spomenemo samo neke od karakterističnijih ptica Starog kontinenta.
Na poleđini serije s pticama ponovno su zgrade, ali ovaj put institucije Europske unije, poput Europskog parlamenta, Europske komisije, Europske središnje banke, Suda Europske unije, Europskog vijeća zajedno s Vijećem Europske unije i Europskog revizorskog suda.
Bez obzira na to što su građani Europe mislili o zgradama institucija Europske unije, još je više slobode ostavljeno u prikazima na poleđini novčanica s licima odabranih Europljana. Tako su se na novčanici od pet eura mogli naći ulični izvođači, na novčanici od 10 eura zbor koji pjeva, na novčanici od 20 eura škola ili sveučilište, na novčanici od 50 eura knjižnica, na novčanici od 100 eura muzej, a na novčanici od 200 eura javni trg.
