Rok za potpisivanje ugovora između Vlade Federacije BiH i američke tvrtke “AAFS Infrastructure & Energy” u vezi s izgradnjom plinovoda Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske istekao je u lipnju, a još uvijek nema naznaka da bi ugovor mogao biti potpisan u bliskoj budućnosti.
„Na temu Južne interkonekcije i obveza koje proizlaze iz izmjena Zakona o plinovodu Južne interkonekcije, ništa se nije dogodilo. Te su aktivnosti zamrle. Čekamo li povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka tvrtka želi uključiti Vladu Federacije Bosne i Hercegovine u ugovor vezan za financiranje i da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine bude jamac neke buduće potrošnje. Govori se da američka tvrtka ne može dobiti kredit jer nema zajamčenu potrošnju plina, a sada čujem priču da se od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine traži da to bude tripartitni sporazum – američka tvrtka, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata“, rekao je Almir Bečarević, energetski stručnjak i bivši direktor tvrtke BH GAS.
U nekoliko navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, govorio je da će sporazum biti potpisan.
Krajem srpnja, primjerice, izjavio je da je sporazum u završnoj fazi, a nakon toga, sredinom kolovoza, održan je sastanak u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine s predstavnicima američke tvrtke.
Nakon tog sastanka također je rečeno da se dogovaraju detalji tog ugovora, ali do danas se to nije dogodilo.
Osim što ugovor nije potpisan, Bosna i Hercegovina i Hrvatska još nisu ratificirale međunarodni sporazum vezan uz ovaj projekt, te bi se o tome uskoro trebalo odlučiti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Međutim, pitanje je hoće li taj sporazum uopće biti ratificiran tijekom ovog mandata.
Određeni političari iz Federacije Bosne i Hercegovine, koji čine vlast na razini Bosne i Hercegovine, pozvali su svoje koalicijske partnere, kao i oporbu, da ne potpisuju takav sporazum, dok se ne dobije jasna slika o planu američke administracije u vezi s imenovanjem visokog predstavnika, njegovim ovlastima i pitanjem državne imovine.
Inače, ova državna imovina trenutno je možda i najveća prepreka izgradnji plinovoda Južna interkonekcija.
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu Federacije usvojene izmjene Zakona o plinovodnoj Južnoj interkonekciji BiH i Republike Hrvatske, u oba doma, pojavio se problem i odmah su pojedinci govorili da će biti teško realizirati projekt jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.
Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da plinovod prolazi kroz takvu imovinu kroz oko 30 posto trase, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južne interkonekcije Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Bosna i Hercegovina bi diverzificirala svoj smjer opskrbe.
Ovaj plinovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a ulazi u BiH kod Posušja i nastavlja prema Tomislavgradu, Šuici, Kupresu, Bugojnu, Novom Travniku i pravcem Posušje – Gruda – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima za Livno, Gornji Vakuf, Donji Vakuf i Jajce te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.
Osim plinovoda, u planu je i izgradnja plinskih elektrana, s obzirom na to da kapacitet plinovoda daleko premašuje potrošnju plina u Bosni i Hercegovini.