Rusija pokušava pretvoriti Moldaviju u bazu za nove neprijateljske aktivnosti usmjerene prema Ukrajini i Europskoj uniji, a krajnji cilj Kremlja je, prema zapadnim obavještajnim dužnosnicima, oslabiti i iznutra srušiti NATO i EU. Nakon Ukrajine, Moldavija je drugi najvažniji cilj Rusije, tvrde isti izvori, ekskluzivno doznaje New York Times.
Moldavija je za Moskvu posebno važna zbog svog položaja između Ukrajine i članica NATO-a, ali i zbog proeuropske politike predsjednice Maie Sandu. Rusija je posljednjih godina ondje pokrenula jednu od najopsežnijih operacija političkog uplitanja izvan Ukrajine – od kibernetičkih napada i dezinformacija do kupovanja glasova, vrbovanja svećenika i obučavanja ljudi za izazivanje nasilja.
„Rusija želi iskoristiti Moldaviju kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i protiv njezina glavnog obrambenog i financijskog saveznika, Europske unije“, rekao je Stanislav Secrieru, savjetnik moldavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost i obranu, prenosi Jutarnji.hr.
„Zbog tih razloga Rusija je posljednjih nekoliko godina izdvojila ogromna sredstva.“
Nakon Ukrajine – Moldavija
Prema zapadnim obavještajnim službama, Moskva i dalje želi osvojiti dio južne Ukrajine i tako uspostaviti kopneni koridor prema Moldaviji. Ruske snage nisu uspjele ostvariti taj cilj, ali Kremlj istodobno pokušava politički preuzeti Moldaviju, a Putinov rok za to je do kraja 2026. godine.
Upravo su zato posebno važni ruski kampovi za obuku u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ruski operativci povezani s vojnom obavještajnom službom GRU organizirali su u Srbiji kamp u kojem su uglavnom Moldavci učili kako probijati policijske kordone, paliti zgrade i izazivati nerede. Polaznici su nosili pancirke i trenirali s jurišnim puškama. Kamp je bio smješten u odmaralištu na zapadu Srbije, a osnovan je u ljeto 2025., nekoliko mjeseci prije moldavskih parlamentarnih izbora.
Sudionicima je za tri do četiri dana obuke isplaćivano 400 dolara, što je za moldavske prilike bio vrlo velik iznos. Moldavski tužitelji i obavještajna služba došli su do videosnimki s njihovih mobitela na kojima se vidi vojna obuka.
Bio je to tek jedan od ruskih kampova. U blizini Moskve više od stotinu mladih Moldavaca učilo je „kako izraditi i upotrijebiti zapaljiva sredstva i improvizirane eksplozive“ te kako upravljati dronovima opremljenima za podmetanje požara ili bacanje eksploziva. Dvojica zapadnih obavještajnih dužnosnika rekla su da je tu obuku nadzirao GRU.
No ruska mreža djelovala je i u Bosni i Hercegovini.
Maxim Rosca, jedan od Moldavaca koji je sudjelovao u obuci u Bosni i Hercegovini, kasnije je svjedočio na sudu u Moldaviji te rekao da ga je ruski trener udario šakom u lice i izbio mu zub nakon što je odbio sudjelovati u pojedinim vježbama.
U listopadu 2024. trojica sudionika bosanskog kampa uhićena su pri povratku u Moldaviju. Kod njih su, prema riječima tužitelja, pronađeni dijelovi dronova, uključujući nastavke za bacanje granata. Pronađen je i priručnik pod naslovom „Ruska kuhinja: ABC domaćeg terorizma“.
Cilj kampova nije bio stvoriti tisuće ljudi spremnih na nasilje. Bilo je dovoljno imati manju skupinu koja bi u pravom trenutku mogla izazvati kaos.
„Cilj nije bio pronaći tisuću ljudi koji bi počinili kaznena djela. Bilo je dovoljno zapaliti iskru“, rekao je Sergiu Zama, moldavski tužitelj koji više od godinu dana vodi slučajeve povezane s ruskim miješanjem u izbore.
Spremne moldavske vlasti
A upravo je to Moskva pokušala učiniti na dan parlamentarnih izbora 28. rujna 2025. Operativci obučeni u Srbiji trebali su izazvati kaos u Kišinjevu i drugim dijelovima zemlje. Prema riječima tužitelja Zame, nosili su žuto-plave trake kako bi se međusobno prepoznavali u gomili, a neki su imali i zapaljiva sredstva.
Istodobno su ruski hakeri prodrli u moldavsko Središnje izborno povjerenstvo i preuzeli kontrolu nad tisućama privatnih internetskih rutera.
Moldavske vlasti ipak su bile spremne. Policija je uoči izbora pretresla stotine domova i uhitila ljude koji su sudjelovali u kampovima ili primali novac u sklopu ruske operacije. Uz pomoć zapadnih saveznika moldavski stručnjaci uspjeli su zaustaviti kibernetičke napade. Prosvjedi su izbili, ali nije došlo do ozbiljnog nasilja.
Stranka Maie Sandu osvojila je nešto više od 50 posto glasova, čime je zadržala vlast.
No za Kremlj to nije bio potpuni poraz. Moldavska država morala je uložiti ogroman novac i angažirati velik broj policajaca i sigurnosnih službi kako bi spriječila rusko uplitanje. Istodobno su saveznici Moskve uhićenja protivnika Sandu koristili u propagandi, predstavljajući ih kao dokaz autoritarnog obračuna s oporbom.
Rusija je, osim nasilja i kibernetičkih napada, koristila i mnogo sofisticiraniju metodu – kupovanje glasova.
U srpnju 2025. u gradu Taraclia na jugu Moldavije održan je prosvjed koji je naizgled izgledao kao spontano okupljanje lokalnog stanovništva. Sudjelovao je i Iuri Vitneanski, moldavski politički aktivist koji je ranije bio na obuci u kampu u Moskvi. Lokalnoj televiziji rekao je da je riječ o „inicijativi lokalnog stanovništva“.
U stvarnosti, prosvjed je organiziran gotovo 1250 kilometara dalje, u Moskvi, preko operativaca Ilana Shora, izraelsko-moldavskog oligarha koji živi u Rusiji.
Shorovi ljudi putem Telegrama su tisućama Moldavaca nudili novac kako bi došli na prosvjed. Naređeno im je da pred zgradu lokalnog vijeća donesu metle, koje su trebale simbolično „počistiti takve ljude“.
„Putni troškovi i dnevnice bit će nadoknađeni“, stajalo je u poruci.
Dokumenti koje je pregledao The New York Times pokazuju i da je Shorova mreža regrutirala više od 150.000 Moldavaca. Ljudi su za novac dobivali zadatke objavljivati propagandne sadržaje na društvenim mrežama, sudjelovati na unaprijed organiziranim prosvjedima i pozivati građane da glasaju protiv Sandu, njezine stranke i članstva u Europskoj uniji. Samo u četiri mjeseca 2024. godine oko 38.000 aktivista dobilo je gotovo 20 milijuna dolara.
