Nakon jučerašnjeg potresa na području Trebevića, ali i učestalih podrhtavanja tla širom Bosne i Hercegovine i regiona, među građanima se ponovo otvorilo pitanje koliko su zgrade otporne na jače potrese i kako se pravilno ponašati u slučaju potresa.
Seizmolozi podsjećaju da se potresi ne mogu precizno predvidjeti, ali da je moguće smanjiti rizik pravilnim ponašanjem, piše Avaz.
Stabilne građevine
Takva prognoza ne postoji nigdje u svijetu – kazala je bh. seizmologinja Amra Krehić.
Prema njenim riječima, tijekom potresa najvažnije je ostati pribran.
Ako se nalazite u zatvorenom prostoru, potrebno je skloniti se ispod čvrstog stola, između štokova ili uz nosivi zid te zaštititi glavu. Ukoliko ste u mogućnosti nakon prestanka podrhtavanja, napustite objekt i udaljite se od zgrada, stubova i drugih objekata s kojih mogu padati dijelovi fasade, crijep ili staklo – kazala je za “Avaz”.
S druge strane, kada je riječ o sigurnosti objekata, nema razloga za paniku niti strah od urušavanja većine stambenih zgrada u Bosni i Hercegovini. Posebno se to odnosi na objekte građene prema suvremenim seizmičkim standardima, ali i na dio starije gradnje koja je projektirana da izdrži značajna podrhtavanja tla.
To za “Avaz” tvrdi arhitekta Mufid Garibija i podvlači da građani Sarajeva, a ni BiH nemaju razloga za pretjeranu zabrinutost kada je riječ o stabilnosti većine objekata.
Sarajevo ima sreću što se u blizini nalazi Treskavica, koja stalnim manjim pomjeranjima oslobađa dio energije iz tla. Osim toga, grad ima kvalitetnu gradnju, kako iz austrougarskog perioda, tako i novijeg vremena – kaže Garibija.
Fleksibilne zgrade
Podsjeća da su nakon razornog zemljotresa u Banjoj Luci 1969. godine značajno pooštreni građevinski propisi.
Od tada se mnogo više pažnje posvećuje seizmičkoj otpornosti. Novije zgrade projektirane su da budu fleksibilne i da podnesu podrhtavanje tla. Ljuljanje zgrade ne znači da će se srušiti – upravo je to dio njenog sigurnosnog sistema – objašnjava Garibija.
Prema njegovim riječima, objekti izgrađeni prema suvremenim standardima mogu izdržati potrese jačine do oko 6,5 stupnjeva po Richterovoj skali, dok bi snažniji potresi mogli izazvati ozbiljna oštećenja, posebno na starijim ili loše građenim objektima.
