Rezolucija o Hrvatima u BiH koju je prošli tjedan usvojio Sabor ima duh Daytona jer je jednakopravnost hrvatskog naroda ustavna kategorija, ocijenio je u utorak u Zagrebu predsjedavatelj Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović.
Rezoluciju o položaju Hrvata u BiH usvojila je prošli tjedan saborska vladajuća većina na prijedlog Domovinskog pokreta, a njome se u devet točaka poziva vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Radi se prije svega o reformi političkog sustava koja bi zajamčila poštene izbore na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.
Hrvatski i bošnjački članovi predsjedništva biraju se u Federaciji BiH u kojoj su bošnjački birači tri i pol puta brojniji od hrvatskih.
“Izražavam veliku zahvalnost što je donesena ova rezolucija, da jasno pokažemo koliko je za europski put BiH i za njenu unutarnju stabilnost poštivanje jednakopravnosti naroda”, istaknuo je Čović, koji je uvjeren da i Bošnjaci razumiju da je to osnova stabilnosti zemlje.
“To je važan dokument koji potvrđuje snažnu podršku BiH u pitanju EU integracija”, složio se Čovićev domaćin u Saboru Gordan Jandroković.
Bošnjaci nezadovoljni
Bošnjački političari, međutim, nisu zadovoljni rezolucijom. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović reagirao je rekavši da da usvajanje rezolucije predstavlja miješanje u unutarnje poslove njegove zemlje što je protivno međunarodnom pravu.
Bosanskohercegovački šef diplomacije Elmedin Konaković izjavio kako Hrvati u toj zemlji “imaju i više prava nego što im po zakonima pripada”, ustvrdivši da su takav status izborili na štetu bošnjačkog naroda. Kazao je da će to dokazati na konferenciji u Sarajevu 5. kolovoza.
U BiH će 4. listopada biti održani opći izbori. Čović je uvjeren da će Hrvati dobiti podršku. “Kad pričate s bilo kojim predstavnikom bošnjačke politike, svatko će vam bez izuzetka kazati da nije dobro da bošnjački narod bira Hrvate, njegove predstavnike”, rekao je.
Čović je rekao i da ne bježi od suradnje s Miloradom Dodikom.
“Ne mogu ja zanijekati da je on predsjednik svoje stranke”, rekao je Čović, tvreći da je “onaj koga izaberu predstavnici u Republici Srpskoj – partner”.
Energetska suradnja
Domaćin susreta Gordan Jandroković istaknuo je da je BiH treća država po iznosima hrvatskih investicija, a robna je razmjena iznosila preko četiri milijarde eura prošle godine. U narednim se projektima posebno ističe projekt Južne plinske interkonekcije.
Radi se o projektu energetske povezanosti BiH s Hrvatskom kojoj je cilj veća sigurnost u opskrbi, a ima snažnu podršku američke vlade. Snažno je aktualiziran taj projekt koji predviđa povezivanje BiH na plinski sustav Republike Hrvatske s LNG terminalom na Krku, čime će izbjeći ovisnost o plinu iz Rusije.
“Hrvatska je osigurala sredstva da se plinska veza dovede do granice s BIH 74 km, očekujemo isto od druge strane”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Čović je odgovorio da “sada slijede operativni postupci” u tom smislu jer je partner odabran, a sporazum između dviju strana potpisan, izrazivši nadu da izbori neće utjecati na napredak u tom procesu.
“Ovaj projekt predstavlja novu dimenziju osnosa s SAD-om, jer ta zemlja, iako nam je puno pomagala, još nije investirala u BiH”, zaključio je Čović.
Plinovod bi u Hrvatskoj vjerojatno trebao graditi Plinacro, a u BiH američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy koja slovi za blisku vladi SAD-a Donalda Trumpa.
U nastavku radnog posjeta, Jandroković i Čović obići će LNG Terminal Krk-Omišalj kao osnovni tranzitni dio projekta južne plinske interkonekcije..