I dok druge zemlje redovno provode popis stanovništva da bi imali adekvatne brojke, Bosna i Hercegovina na tom polju zaostaje. Svjesno ili ne želi ažurirati podatke o broju stanovnika? Demografi su stava da našu zemlju napušta veliki broj ljudi, te da posljednji popis više nije relevantan za istraživanja. Upozoravaju da je neodržavanje redovnog popisa veliki gubitak za Bosnu i Hercegovinu.
U Bosni i Hercegovini u ovoj godini neće biti popisa stanovništva. Statističko pravilo da popis bude svakih deset godina u našoj zemlji ne vrijedi. Jasno je to, jer nitko nije tražio ni novac za održavanje ovog državnog projekta.
Bez novca popisa nema, ali ni bez novog Zakona. Doduše, prijedlog teksta zakona postoji. Naime, Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu, po naredbi Vijeća ministara, koja je napravljeni tekst zakona dostavila entitetskim zavodima. I tu je sve stalo.
MIRSADA ADEMBEGOVIĆ, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH
“Sve tri statističke institucije su zaključile da nije moguće uraditi finalnu verziju Prijedloga zakona o opisu stanovništva zbog toga što nisu definirani neki osnovni elementi, kao što je kada će se popis održati, način na koji će se popisivati, koja će nam sredstva trebati, kakve će oprema biti”.
Demografi su stava da je neophodno redovno održavanje popisa, te da bi ovaj propust mogao zemlju koštati mnogo.
AMER OSMIĆ, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu
“Ja bih rekao da je popis stanovništva i njegovo neodržavanje veliki problem, za bh. stanovništvo, dovodi nas u nemogućnost komparacije sa zemljama regiona, ali i zemljama Euopske unije”.
Osmić dodaje, premalo nas se rađa, previše umire i ogroman je broj mladih koji svakodnevno napuštaju Bosnu i Hercegovinu zato je jasno da nemamo precizne podatke. A ukoliko bismo uradili popis brojke bi bile značajno drugačije u odnosu na onaj iz 2013.
AMER OSMIĆ, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu
“Dakako da bi te brojke koje bi se eventualno dobile, a nažalost, neće se dobiti ukazale na ogroman problem depopulacije bosanskohercegovačkog stanovništva, odnosno na iznimno visoku smrtnost ljudi tijekom pandemije Covida-19, ali isto tako ogroman broj odlaska mladih ljudi, primarno visokoobrazovanih i generalno mladih ljudi iz BiH.
Jasno je da bez popisa nema zvaničnih podataka o odlasku ljudi, ali demografske procjene kažu da je našu zemlju od posljednjeg popisa napustilo pola milijuna ljudi.
ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf
“Procjene sežu da smo u ovom periodu izgubili, samo po osnovu vanjskih migracija između 400 i 500 000 ljudi. postoji mogućnost da zbog ove pauze, zbog vakuma koji je nastao uslijed restriktivnih modela kretanja i putovanja u vrijeme širenja koronavirusa da je period nakon toga prema indikatorima još intenzivnije zabilježeno iseljavanje. tako da su ti podaci još gori”.
Dok čekamo na popis stanovništva, u ovoj godini jedan popis će biti realiziran, a to je onaj koji se odnosi na poljoprivredu. Iako smo i na njega čekali punih 60 godina. Podsjetimo, prema popisu iz 2013. godine, u našoj zemlji živi više od 3,5 milijuna stanovnika. Kako demografi kažu sada je taj broj znatno manji i možda upravo u tome leži odgovor na pitanje zašto oni koji su vodili državu desetljećima ne žele jasne podatke koji ukazuju na to da je za to vrijeme državu napustilo na stotine tisuća ljudi?
