Rusija je prošli tjedan uvela potpunu zabranu izvoza dizela, u pokušaju da stabilizira domaće tržište goriva koje se već mjesecima urušava pod pritiskom ukrajinskih napada dronovima na naftne rafinerije i logističku infrastrukturu.
Mjera bi trebala omogućiti povećanje isporuka na domaće tržište uz najavu da će Rusija tijekom srpnja početi uvoziti gorivo iz inozemstva.
Zabrana, koja vrijedi do 31. srpnja, po prvi put obuhvaća i same proizvođače goriva, dosad izuzete iz ranije, djelomične restrikcije koja je pogađala samo trgovce. Iz zabrane su izuzete isporuke po već sklopljenim međudržavnim ugovorima, poput onog s Mongolijom.
Odluka dolazi nakon što su ukrajinski dronovi tijekom lipnja i početkom srpnja pogodili gotovo sve preostale velike rafinerije koje do tada nisu bile napadnute, uključujući i rafineriju u Omsku, najveću u Rusiji, pogođenu 6. srpnja s više od 2500 kilometara udaljenosti.
Prema izvještajima ukrajinskog glavnog stožera, time je po prvi put od početka rata pogođeno svih jedanaest najvećih ruskih proizvođača benzina.
Samo u noći na 8. srpnja ukrajinske su snage dodatno udarile na rafineriju u Saratovu, kompleksе TANECO i TAIF-NK u tatarstanskom Nižnjekamsku te na crpnu stanicu Transnjefta kod Ufe – što upućuje na koordiniranu kampanju protiv prerade, petrokemije i naftovodne logistike istovremeno.
Razmjeri štete
Procjene o razmjeru štete variraju: Reuters i analitičari poput onih iz biltena Daily Brief govore o otprilike četvrtini do 30 posto ukupnog ruskog rafinerijskog kapaciteta trajno ili privremeno izvan pogona, dok ukrajinski dužnosnici tvrde da je pogođeno i do 45 posto kapaciteta.
Među najteže pogođenima ostaju rafinerija u Rjazanju (izvan pogona od 15. svibnja), moskovska rafinerija (ugašena 17. svibnja, analitičari je ne očekuju u funkciji prije 2027.) te kompleks KINEF, izvan pogona od 5. svibnja.
Kad je riječ o izvozu, podaci pokazuju nastavak strmoglavog pada. Izvoz ruskog dizela i plinskog ulja morskim putem u lipnju je pao 39 posto u odnosu na svibanj, odnosno 46 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Prema podacima Kplera, analitičke tvrtke specijalizirane za praćenje globalnih tokova sirovina u realnom vremenu, u prvih osam dana srpnja izvoz dizela iznosio je svega 187.000 barela dnevno, u odnosu na 535.000 barela dnevno tijekom srpnja 2025.
Redovi na crpkama
Rusija je lani osiguravala oko 11 posto svjetske ponude dizela i drugi je najveći svjetski izvoznik tog goriva, odmah iza SAD-a.
Glavni kupci Turska i Brazil, koji zajedno apsorbiraju barem polovicu preostalih pošiljki, te u manjoj mjeri Maroko, Egipat i Senegal sada se suočavaju s najizravnijim posljedicama nestašice.
Što se tiče same proizvodnje i potražnje, precizni nacionalni podaci za dizel nisu javno dostupni jer je ruska statistika od početka rata postala znatno nedostupnija, no dostupni dijelovi pokazuju kako su ukrajinski napadi znatno oštetili infrastrukturu.
Omsk je 2024. proizvodio oko 8 milijuna tona dizela godišnje (uz 5 milijuna tona benzina), a sada je potpuno izvan pogona nakon što su napadi oštetili jedinice CDU-10 i CDU-11 koje zajedno čine tri četvrtine njegovog kapaciteta.
Za benzin, gdje su podaci nešto detaljniji, industrijski izvori za Reuters procjenjuju proizvodnju u lipnju na oko 85.000-90.000 tona dnevno, dok ljetna potražnja iznosi najmanje 110.000 tona dnevno, što manjak od otprilike 20 do 25 posto, uz proizvodnju 25 posto nižu nego u lipnju 2025.
Iako Vladimir Putin tvrdi da su državne rezerve benzina na 1,7 milijuna tona, odnosno tek 4 posto niže nego lani, tu je tvrdnju koju je teško uskladiti s prizorima kilometarskih redova na crpkama.
Prema procjeni lista Novaya Gazeta Europe od 2. srpnja, nestašice su zahvatile 78 od 83 ruske regije, u 38 su uvedena ograničenja prodaje, a uz Krim i Sevastopolj izvanredno su stanje proglasile i Penzenska, Irkutska oblast te Zabajkalski kraj.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napade na rafinerije opisuje kao dokaz da je Rusija izgubila svoju dugogodišnju prednost – duboku pozadinu izvan dometa neprijatelja.
Utrka između dronova i servisera
Na marginama nedavnog NATO samita u Turskoj, američki predsjednik Donald Trump napade na rafinerije opisao je kao “eskalaciju koja može pomoći da se rat privede kraju”, dodavši da Putin “želi vidjeti rješenje” i da je u posljednjim tjednima ostvaren “velik napredak”.
Državni tajnik Marco Rubio kazao je da ukrajinska sposobnost dubokih udara Rusiji otežava obranu vlastitog zračnog prostora i time otvara prostor za pregovore.
Kremlj je te izjave odbacio kao “zabludu”, glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da će Moskva na pojačane napade odgovoriti osvajanjem dodatnog ukrajinskog teritorija.
Putin krizu i dalje naziva “privremenom” i tvrdi da nije kritična, optužujući Kijev kako pokušava “poremetiti sezonu godišnjih odmora” i stvoriti “nervoznu atmosferu” u ruskom društvu.
Analitičar Sergej Vakulenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra opisuje situaciju kao “utrku između ukrajinskih dronova i ruskih ekipa za popravak”, dok ruski analitičari upozoravaju da bi srpanj i kolovoz mogli biti presudni za ishod cijele kampanje.
Za sada je najvjerojatniji scenarij nastavak trenda – Rusija amortizira krizu uvozom goriva iz Indije, Bjelorusije i Kazahstana, uz planirani uvoz i do 400.000 tona mjesečno te snižavanje standarda kvalitete goriva s Euro-5 na Euro-3.
Iskustvo iz 2023., kada je slična zabrana izvoza dizela produžena, sugerira da bi i sadašnja mjera lako mogla ostati na snazi i nakon 31. srpnja ako se tempo popravaka rafinerija ne ubrza.
