Hrvatski turizam ulazi u sezonu s istim problemom kao i prethodnih godina – nedostatkom domaćih radnika. Potrebe tržišta procjenjuju se na oko 65.000 sezonaca, no sve manje Hrvata želi raditi pod ponuđenim uvjetima, zbog čega se sektor sve više oslanja na strane radnike.
Kako bi provjerili kakva su iskustva i stavovi građana prema sezonskim poslovima i općenito radu na sezoni, portal Posao.hr, jedna od najvećih baza oglasa za posao u Hrvatskoj, proveo je anketno istraživanje među svojim korisnicima.
Rezultati pokazuju da sezonski rad nije nepoznanica većini ispitanika. Konkretnije, čak 82 posto sudionika ankete izjavilo je da je barem jednom radilo sezonski posao, dok takvo iskustvo nema 18 posto ispitanika, prenosi Poslovni.hr.
Većina je radila sezonski posao
Očekivano, najveći broj ispitanika sezonski je radio u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji tradicionalno zapošljava najveći broj sezonskih radnika, čak 62 posto ispitanika. Slijede trgovina s gotovo 13 posto odgovora te građevina sa šest posto. Manji udio ispitanika sezonsko iskustvo stekao je u poljoprivredi, dok je 15 posto ispitanika navelo da su radili u drugim djelatnostima.
Kada je riječ o motivima za prihvaćanje sezonskog posla, financijski razlozi uvjerljivo prednjače. Više od polovice ispitanika, 53 posto, navelo je veću zaradu kao glavni razlog za sezonski angažman, što potvrđuje da takvi poslovi mnogima predstavljaju priliku za bržu i značajniju zaradu u kratkom razdoblju.
Za gotovo 22 posto sudionika sezonski posao bio je posljedica nedostatka stalnog zaposlenja, dok je 14 posto ispitanika kao glavni motiv istaknulo stjecanje iskustva i preporuka koje mogu pomoći u daljnjem razvoju karijere. Fleksibilno radno vrijeme pokazalo se najmanje važnim faktorom te ga je odabralo tek nešto više od jedan posto ispitanika.
Među odgovorima u kategoriji „Drugo” ispitanici su navodili različite osobne okolnosti i motive, od rada tijekom školskih i studentskih praznika te želje za promjenom sredine, do potrebe za dodatnom zaradom tijekom ljeta.
Unatoč izazovima koji često prate sezonsko zapošljavanje, većina ispitanika svoje iskustvo ocjenjuje pozitivnim. Gotovo polovica sudionika ankete, 49 posto, uvjete rada na sezonskim poslovima ocijenila je dobrima, dok ih je dodatnih 21 posto ocijenilo vrlo dobrima.
S druge pak strane, oko 31 posto ispitanika navelo je da su uvjeti rada bili loši ili vrlo loši, što pokazuje da iskustva sezonskih radnika i dalje značajno variraju ovisno o poslodavcu, sektoru i konkretnim radnim uvjetima.
Takve ocjene odražavaju se i na spremnost radnika da ponovno prihvate sezonski angažman. Više od polovice ispitanika, točnije 53 posto, izjavilo je da bi ponovno radilo sezonski posao, dok je njih 37 posto odgovorilo da bi odluka ovisila prvenstveno o ponuđenim uvjetima rada i visini primanja. Samo deset posto ispitanika navelo je da više ne bi prihvatilo sezonski posao.
Prava radnika na sezoni
Nadalje, pitanje zaštite sezonskih radnika pokazalo se jednim od najkritičnijih područja našeg anketnog istraživanja. Polovica ispitanika smatra da sezonski radnici nisu dovoljno zaštićeni, dok tek 17 posto vjeruje da postojeća razina zaštite zadovoljava potrebe zaposlenih. Trećina sudionika nije sigurna kako procijeniti stanje.
Otvoreni odgovori dodatno otkrivaju s kojim se izazovima sezonski radnici najčešće susreću. Kao najvažnija područja za poboljšanje ispitanici su izdvojili veće plaće, kvalitetnije uvjete rada i strože poštivanje radničkih prava. Brojni sudionici isticali su predugo radno vrijeme, nedostatak slobodnih dana, neplaćene prekovremene sate te neusklađenost između dogovorenih i stvarnih uvjeta rada.
Uz primanja i radno vrijeme, često su se spominjali i smještaj te način prehrane radnika. Naime, naši ispitanici smatraju da bi poslodavci trebali osigurati kvalitetniji smještaj, adekvatne obroke i bolje uvjete boravka tijekom sezone. Značajan broj komentara odnosio se i na potrebu za boljom organizacijom rada, kvalitetnijom komunikacijom između poslodavaca i zaposlenika te većom transparentnošću prilikom zapošljavanja.
Posebno je zanimljivo da se među odgovorima često provlačila tema poštivanja zakonskih prava radnika. Dio ispitanika upozorava na preopterećenost tijekom sezone, izostanak odmora i strah od prijavljivanja nepravilnosti zbog mogućeg gubitka posla.
Problem je i zarada
Koliko su sezonski radnici zadovoljni omjerom uloženog rada i zarade, pokazuje i pitanje o pravednosti sezonskih plaća. Manje od petine ispitanika, 19 posto, smatra da je plaća u potpunosti odgovarala količini i zahtjevnosti posla koji su obavljali. Najveći dio sudionika, njih 37 posto, ocijenio je da je naknada samo djelomično opravdala uloženi trud, dok gotovo trećina ispitanika, 31 posto, smatra da je posao bio prezahtjevan u odnosu na primanja.
Nameće se pritom jasan zaključak. Iako sezonski poslovi mnogima predstavljaju priliku za dodatnu zaradu, dio radnika smatra da financijska naknada često ne prati intenzitet rada, osobito u najopterećenijim ljetnim mjesecima.
Rezultati ankete pokazuju da bi poboljšanje radnih uvjeta, transparentnosti i zaštite zaposlenika moglo biti jedan od ključnih koraka u privlačenju većeg broja domaćih radnika u sezonske poslove, osobito u sektorima koji se već godinama suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage.
