Okvirni sporazum o okončanju sukoba između Sjedinjenih Država i Irana uključuje osnivanje privatnog investicijskog fonda vrijednog 300 milijardi dolara, a više od polovice tog iznosa već je osigurano, prenosi Al Arabiya pozivajući se na Reuters i izvor upoznat s pregovorima.
Fond bi trebao poslužiti kao gospodarski poticaj objema stranama za postizanje konačnog sporazuma kojim bi se trajno okončao sukob. Potpisivanje memoranduma o razumijevanju očekuje se u petak, nakon čega bi uslijedilo 60 dana pregovora o detaljima konačnog sporazuma.
Prema navodima izvora, fond neće biti program ratne odštete niti obnove financiran državnim novcem, već će se u cijelosti sastojati od ulaganja privatnog sektora. Sudjelovanje su, navodno, već potvrdile tvrtke iz SAD-a, država Perzijskog zaljeva, Azije, Južne Amerike i Afrike.
Predviđena ulaganja obuhvaćaju energetiku, logistiku, proizvodnju i promet.
Visoki iranski izvor rekao je Reutersu da je Teheran u početku tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu, no Washington je takav zahtjev odbio. Kao kompromisno rješenje nastala je ideja o osnivanju Fonda za obnovu i razvoj.
Prema iranskoj strani, sredstva bi se mogla osiguravati kroz kredite, kreditne linije ili izravno financiranje obnove ratom oštećene infrastrukture, uključujući čeličanu Mobarakeh, rafinerije, zračne luke i druge objekte.
Fond je odvojen od paralelnih pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju zamrznute iranske državne imovine u inozemstvu. Riječ je o dva zasebna financijska mehanizma s različitim ciljevima i rokovima provedbe.
Izvor upoznat s pregovorima naglasio je da fond neće biti aktiviran dok ne bude postignut konačni sporazum između Washingtona i Teherana.
-Bit će uspostavljen tek nakon potpisivanja konačnog sporazuma. Tijekom idućih 60 dana upravitelji fonda surađivat će s iranskim vlastima i investitorima na planiranju projekata, rekao je izvor.
Potpredsjednik SAD-a JD Vance izjavio je ranije da bi Iran mogao dobiti pristup fondu vrijednom 300 milijardi dolara ako ispuni obveze iz sporazuma, uključujući demontažu nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog uranija te prihvaćanje strogog sustava međunarodnog nadzora.
Među državama iz kojih dolaze investitori koji su već izrazili spremnost za sudjelovanje navode se Južna Koreja, Japan, Singapur, Malezija i Sjedinjene Države.
Memorandum koji bi trebao biti potpisan u petak nije konačni sporazum, nego okvir za pregovore koji će tijekom sljedeća dva mjeseca obuhvatiti pitanja nuklearnog programa, sankcija i regionalne sigurnosti.
