Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković obratio se javnosti nakon sjednice Vijeća ministara BiH, ocijenivši današnje zasjedanje jednom od najuspješnijih u posljednjem periodu, prenosi N1.
Kako je naveo, na sjednici je usvojen budžet institucija Bosne i Hercegovine u iznosu većem od milijardu i po konvertibilnih maraka, što predstavlja značajan rast u odnosu na 2022. godinu, kada je budžet iznosio nešto više od milijardu KM.
„Budžet je u ove četiri godine mandata porastao skoro 50 posto. To znači jačanje državnih institucija“, rekao je Konaković.
Prema njegovim riječima, dodatnih gotovo 500 milijuna KM dominantno će biti usmjereno na povećanje plata zaposlenih u državnim institucijama, ali i na kapitalne investicije, nabavku opreme i unapređenje uvjeta rada u sigurnosnom sektoru i drugim institucijama na državnom nivou.
Konaković je istakao da su zaposleni u državnim institucijama ranije bili u neravnopravnom položaju u odnosu na one na entitetskim, županijskimi lokalnim nivoima vlasti, kada je riječ o primanjima.
„Sada se to relativno popravilo i to je jedna veoma važna stvar“, poručio je.
Govoreći o suradnji s Hrvatskom, ministar vanjskih poslova BiH izdvojio je kao posebno važan dokument izvještaj o pregovorima za zaključivanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.
Posebno je naglasio značaj graničnog prijelaza Izačić, navodeći da su privrednici iz Unsko-sanskog kantona godinama bili suočeni s problemima jer su robe koje podliježu inspekcijskom nadzoru ili akcizama mogle prolaziti kroz samo dva granična prijelaza u BiH.
„Vrlo sam sretan što smo napravili prvi veliki korak i dobili političku podršku svih subjekata. To će sigurno značiti mnogo za našu ekonomiju, a posebno za privrednike iz tog dijela Bosne i Hercegovine“, rekao je Konaković.
Jednim od važnijih dokumenata usvojenih na sjednici ocijenio je i nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Francuske o osnivanju i djelovanju Razvojne agencije Francuske u BiH.
Podsjetio je da je sporazum potpisan tijekom njegove nedavne posjete Francuskoj, zajedno s francuskim ministrom vanjskih poslova, nakon višegodišnjih pregovora.
„Otvara se ozbiljan prostor da Vlada Francuske kroz suradnju sa svim nivoima vlasti u BiH implementira značajna sredstva, što je veoma važno za našu ekonomiju“, istakao je Konaković.
Na sjednici je razmatran i nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma IPA III za period 2025–2027. godine, koji bi, prema riječima ministra, trebao olakšati pristup europskim fondovima svim nivoima vlasti i različitim projektima u Bosni i Hercegovini.
Odgovarajući na pitanja novinara o financiranju institucija kulture i BHRT-a, Konaković je rekao da za to trenutno nema podrške ministara iz SNSD-a.
„Ne vidim da ćemo tu postići bilo kakvu suglasnost. I dalje se moramo snalaziti i apeliramo na niže nivoe vlasti da ostanu ozbiljni kada je riječ o funkcioniranju ovih institucija“, rekao je.
Komentirao je i pitanje izbora novog visokog predstavnika u BiH, navodeći da očekuje da će biti izabran na isti način kao i prethodni visoki predstavnici, odnosno kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC), a ne kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, kako je ranije tražio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
„Neće doći do bilo kakvog brisanja mandata Christiana Schmidta niti do osporavanja legalnosti njegovih odluka“, poručio je Konaković.
Govoreći o budućem visokom predstavniku, rekao je da BiH treba osobu koja može zaštititi institucije države, očuvati funkcionalnost sistema i okupiti političke aktere za isti sto.
„Treba nam visoki predstavnik koji može razgovarati i u Banjoj Luci i u Beogradu i u cijelom regionu. Ne zanima me stav Rusije niti se Rusija pita u BiH“, rekao je.
Na pitanje o Entry/Exit sistemu Europske unije, Konaković je kazao da je problem delegiran Briselu te da Europska unija tek počinje shvaćati posljedice koje bi novi sistem mogao imati po turistički promet i gužve na granicama.
„Nisam optimista da će se tu bilo što brzo desiti“, rekao je ministar, dodajući da je i sam tijekom putovanja morao prolaziti kroz procedure fotografiranja pri izlasku iz Hrvatske.
Istakao je da bi upravo takve situacije trebale biti dodatni motiv političarima u BiH da ubrzaju europski put zemlje i ispune uvjete za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Govoreći o zastoju u usvajanju pojedinih europskih zakona, Konaković je naveo da BiH trenutno ne koristi priliku za pristup značajnim europskim sredstvima, iako su neka od njih povoljnija od načina na koji se entiteti trenutno zadužuju na međunarodnim tržištima.
„Mi smo zaista u pat-poziciji i da je do nas, to bi bilo završeno jučer“, zaključio je Konaković.
