U Dubrovniku je u utorak, na marginama Gospodarskog foruma Inicijative triju mora, potpisan Međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o Južnoj plinskoj interkonekciji, energetskom projektu koji podrazumijeva izgradnju plinovoda s ciljem osiguranja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom i poboljšanja uvjeta.
Sporazum su potpisali Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta.
Nakon što su Krišto i Plenković danas stavili svoje potpise, proces se vraća u zakonodavne okvire. Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatni pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s više odvojaka prema drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, uključujući Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, te dodatni pravac Kladanj – Tuzla. U Hrvatskoj je planiran i plinovod Split – Zagvozd.
Krišto je nakon potpisivanja sporazuma kazala kako je riječ o strateški važnom projektu za Bosnu i Hercegovinu, koji treba osigurati veću energetsku sigurnost i smanjiti ovisnost o samo jednom pravcu snabdijevanja.
- Ovo je veliki dan za obje države, ali posebno za sve nas u Bosni i Hercegovini, gdje smo stalno naglašavali da je to projekt od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu. Južna plinska interkonekcija treba omogućiti Bosni i Hercegovini veću energetsku sigurnost – poručila je Krišto.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH dodala je kako „pravi posao tek sada slijedi“, kao i faza provedbe kroz dodatne sporazume nadležnih institucija.
Jedan od najvećih izazova na terenu bit će pitanje državne imovine, jer je trenutačno na snazi zabrana raspolaganja istom, a trasa plinovoda prolazi i kroz državnu imovinu.
Sporazumom se, između ostaloga, uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizira dio projekta na svom teritoriju, u skladu s vlastitim zakonodavstvom. Nadležna tijela za provedbu Sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, s jedne strane, te Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske s druge strane.
