Premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u utorak su potpisali sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija koji će plinskom infrastrukturom spojiti dvije zemlje.
Vlada je ranije u utorak na telefonskoj sjednici donijela odluku o pokretanju postupka sklapanja tog sporazuma, a ranije tijekom dana to su po hitnom postupku učinili i predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara.
Krišto i Plenković potom su ga potpisali u Dubrovniku, na samitu Inicijative triju mora.
Riječ je o „povijesnom projektu” koji mijenja „ekonomsku i političku stvarnost” na prostoru Hrvatske i BiH, ocijenio je šef bosanskohercegovačke diplomacije Elmedin Konaković.
„Ovo je jako dobar sporazum”, dodao je u prolazu Plenković koji će širu izjavu dati kasnije.
Hrvatska tražila ekonomsku opravdanost
Hrvatska je potpisivanje uvjetovala ekonomskom opravdanosti projekta, odnosno minimalnim zakupom transportnog kapaciteta.
Krišto je rekla da to neće usporiti realizaciju.
„To je hrvatska strana dobro istaknula u pregovorima i to uozbiljava sve nas. Tako i mi možemo vjerovati da će taj projekt konkretno zaživjeti i u rokovima koji će se dogovoriti sukladno idućim sporazumima“, poručila je.
Sporazumom se uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije na pravcu Zagvozd –Posušje s pravcima Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar te odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu kao i prema Čapljini.
Dodatni pravac plinovoda unutar BiH predviđen je između Kladnja i Tuzle.
Na potpisivanju su bili i američki ministar energetike Chris Wright i veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nicole McGraw.
„Više energije je put prema blagostanju”, rekao je Wright.
Dobro je kad Hrvatska, BiH i SAD nešto rade zajedno
On je s hrvatskim ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom potpisao i zajedničku izjavu o potpori tom projektu, a dvije strane su na području energetike potpisali i memorandum o razumijevanju o infrastrukturi i energetskoj sigurnosti te zajedničku izjavu o unaprjeđenju suradnje u svrhu civilne upotrebe nuklearne energije.
Konaković je ocijenio da novi izvor energenata „znači mnogo za BiH” jer je dosad imala samo onaj iz Rusije. Izgradnjom plinovoda BiH dobiva pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku.
I bosanskohercegovački ministar naglasio je da ne vidi „prepreke” provedbi tog projekta, pa zaključio da „uvijek godi kad Hrvatska, BiH i Amerika nešto rade zajedno”.
Sporazum, uz ostalo, predviđa projektiranje, pripremu, izvođenje radova, izdavanje suglasnosti i dozvola te inspekcijski nadzor sukladno propisima dviju države.
Svaka ugovorna strana osigurava financiranje i izgradnju svog dijela plinovoda dok će pitanja zajedničkih ulaganja biti uređena posebnim ugovorom između investitora.
Iako se to u danas potpisanom sporazumu ne spominje, plinovod bi u Hrvatskoj vjerojatno trebao graditi Plinacro, a u BiH američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy koja slovi za blisku administraciji Donalda Trumpa.
AAFS Infrastructure and Energy trebala bi osigurati financijsku konstrukciju za realizaciju projekta, a zauzvrat bi dobila koncesiju na eksploataciju u razdoblju od najmanje 30 godina.
To je regulirano i izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.
